Preminuo haški optuženik Goran Hadžić

13. Jul 2016. | 08:20 | A.D.
Haski optuzenik Goran Hadzic

Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić i haški optuženik preminuo je danas u Kliničkom centru Vojvodine (KCV) u Novom Sadu, potvrđeno je Tanjugu u tom centru.

“Poslije teške bolesti danas je u KCV preminuo Goran Hadžić, bivši predsjednik RSK”, saopćeno je iz KCV.

Hadžić je pušten iz Haškog tribunala zbog teške bolelsti a, kako je Tanjugu rečeno u KCV-u, njegovo zdravstveno stanje se u posljednja dva mjeseca značajno pogoršalo, te je on često bio Institutu u Sremskoj Kamenici i u KCV.

Politička karijera Hadžića počinje 10. juna 1991. godine kada postaje predsjednik SDS-a za Vukovar. Nakon proglašavanja Srpske autonomne oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, 25. septembra 1991. izabran je za predsjednika te samozvane vlade. Od 26. februara 1992. do decembra 1993. predsjednik je “Republike Srpske Krajine”.

Iz politike se povukao nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma 1995. godine, kojim je počeo proces mirne reintegracija hrvatskog Podunavlja u državnopravni okvir Republike Hrvatske. Od tada do raspisivanja haške optužnice živio je i radio u Novom Sadu.

Hadžić se pred Haškim sudom u augustu 2011. izjasnio da nije kriv. Optužnica ga tereti u 14 tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog njegove upletenosti u ubistva stotina Hrvata i deportaciju desetaka hiljada Hrvata i drugih nesrba tokom rata. Optužen je, među ostalim, i za pokolj na Ovčari gdje je strijeljano 250 Hrvata izvedenih iz vukovarske bolnice 1991.

Optužnica ga tereti za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu u Hrvatskoj od juna 1991. do decembra 1993. – na čijem je čelu bio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske, te progone i ubistva Hrvata i drugih nesrba u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Lovasu i selu Klisa.

Tužilaštvo ICTY-ja tvrdi da je Hadžić imao efektivnu kontrolu nad paravojnim snagama u samoproglašenoj SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu. One se, skupa s TO, bivšom JNA i paravojnim snagama Vojislava Šešelja i Željka Ražnatovića Arkana iz Srbije smatraju odgovornima za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj.

Hadžić se tereti za progon nesrba na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, za pokušaj istrebljenja i ubistva nekoliko stotina Hrvata i nesrba. Tereti se i za prisilno zatvaranje i zlostavljanje ratnih zarobljenika u logorima u Dalju, Erdutu u Hrvatskoj te u Begejcima, Stajićevu i Sremskoj Mitrovici u Srbiji. Tereti se i za uništavanje i pljačku imovine nesrpskog stanovništva u istočnoj Slavoniji.
Pušten je u aprilu 2015. godine na privremenu slobodu radi liječenja, a suđenje u Hagu je aprila ove godine prekinuto na neodređeno vrijeme. Od tada je živio u Novom Sadu.

Suđenje je počelo u oktobru 2012. i prekinuto je u oktobru 2014. godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru. Odbrana je tada precizirala da Hadžić boluje od tumora na mozgu i da je bolest “u završnoj fazi”.

Na vrh