Radonjić: Situacija svuda podjednako loša u kulturi

Situacija je svuda podjednako loša u kulturi. U Crnoj Gori se sve manje predstava radi. Mislim da svi zajedno u regionu imamo veliki problem komunističkog naslijeđa i tog prevelikog oslanjanja na državu - istaknuo je u razgovoru za Fenu crnogorski mladi reditelj Mirko Radonjić, čija je predstava "Povratak" izvedena sinoć na sceni Kamernog teatra 55 u okviru Internacionalnog teatarskog festivala MESS

7. Oct 2015. | 09:17 | S.K
47905

Takvu situaciju naziva ironijom, naglašavajući da je toliki broj mladih školovano, te se već oformila i stručna javnost u smislu publike i recepcije predstava, ali i u smislu pozorišne produkcije. Smatra da je za te mlade sve manje prilike da rade, navodeći podatak da četiri pozorišta u Crnoj Gori koja rade produkcije, imaju po dvije-tri predstave godišnje, što ocjenjuje smiješno malim brojem.
 
“Zato sve veći broj mladih u Crnoj Gori počinje da radi nezavisnu produkciju, koja je teška i podrazumijeva da dosta stvari nosiš na svojim plećima, ali koja mi se sada čini kao jedini i prihvatljivi model za funkcionisanje. To uslovljava i hiljadu drugih stvari, kao što su odabir teme ili manja glumačka podjela”, kazao je on.
 
Radonjić precizira da je nužnost rada u nezavisnim produkcijama sakupljanje sredstava, ali da u tom procesu svi "smanje apetite i htijenja" na račun zajedničkog projekta – predstave.
 
“Svima nam je jasno da se više ne možemo oslanjati na institucije kulture. Naprimjer, svako pozorište u Sloveniji ima po 12 produkcija godišnje i to je zbilja nešto, gdje se može računati i na svoje mjesto radi stvaranja iskustva, napredovanja i pomjeranja sopstvenih granica”, mišljenja je.
 
Govoreći o zastupljenosti mladih na crnogorskoj pozorišnoj sceni, podsjeća da Glumačka akademija postoji već 20-ak godina zbog čega zapravo ova država ima dosta mlad glumački ansambl. To ponekad, kazao je, može da bude i problem kod pravljenja glumačke podjele. No, ipak ocjenjuje da dosta mladih zaista dobije priliku. Razlog tome je prvenstveno što ova akademija ima saradnju s institucijama kulture, konkretno s Crnogorskim  narodnim pozorištem Podgorica i Zetskim domom – Kraljevskim pozorištem s Cetinja. 

“Rezultat toga je da svaka diplomska predstava ima mogućnost ulaska na repertoar, što koristi i pozorištu. Dakle, mi imamo prostor za rad, ali je on i dalje mali. Taj prostor ti zapravo niko ne duguje, već moraš sam da ga zaslužiš i tek onda ispuniš”, istaknuo je.
 
Komentirajući zastupljenost domaćeg dramskog teksta na tamošnjim pozorišnim scenama, Radonjić precizira da taj procent nije dovoljan. Naglašava da je i tu često riječ o mladim dramskim piscima kojima treba dati priliku za rad. Ističe da se škola dramaturgije bazira na dramskom pisanju, ali da se mnogi tekstovi samo "spremaju u fioke", a da ih autori nikada ne vide realizovane, što utiče i na smanjenje njihove motivacije da pišu.
 
“Ujedno, to ih zanatski sakati za jedno značajno iskustvo koje bi im kroz pisanje i iskustvo gledanja svog teksta na sceni u glumačkoj i rediteljskoj interpretaciji poboljšalo i kvalitet pisanja”, ustvrdio je.
 
Kada je riječ o ulozi teatra u 21. stoljeću, ovaj reditelj je mišljenja da je jedina moć teatra, što se trudi da gaji kroz vlastiti rukopis, zapravo taj susret živih ljudi. No, smatra da je to nešto što danas sve manje imamo. Naglašava da elektronska komunikacija olakšava posao, ali otuđuje ljude jedne od drugih.
 
“Teatar je još jedino mjesto koje uči grupu ljudi da su oni neka zajednica. To nema film, već samo teatar – jedna grupa ljudi izvodi nešto za drugu grupu ljudi. Onda mi se čini da u tom osvještavanju zajednice kao jednog skupa ljudi koji nisu samo publika, već nose određenu moć, leži i politička snaga teatra. Taj element zajedništva mi se čini važan, pa se iz njega potencijalno može izroditi želja i mogućnost promjene”, ocijenio je za Fenu ovaj reditelj.
 
Mirko Radonjić rođen je 1984. u Podgorici. "Povratak Harolda Pintera" je njegova ispitna predstava treće godine Pozorišne režije. Režirao je još "Komad" Stefana Boškovića te "Ivica i Marica" prema istoimenoj bajci braće Grim.
 
(Agencija FENA)

Na vrh