Čengić: Radnici su slabo plaćeni jer su poslodavci preopterećeni

“Poslovna zajednica u BiH je podijeljena, zbog toga ne trpi samo ona, već cijelo društvo”; “Opterećenje poslodavaca u FBiH najveće je u regionu i među najvećim u Evropi”; “Na svakih 100 KM isplaćenih radniku, poslodavac, po raznim osnovama, dodatno mora platiti 72 KM”; “Posljedica toga je da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo”

27. Feb 2016. | 16:53 | Razgovarao Ibro Čavčić
54694

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH i direktor kompanije “Centrotrans Eurolines” Safudin Čengić u intervjuu za Novo vrijeme govori o problemima s kojima se susreću poslodavci u Federaciji BiH, ali i o situaciji u kojoj se nalazi poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini. Osim toga, s gospodinom Čengićem dotakli smo se sive ekonomije, državnih preduzeća kao “poželjnih poslodavaca”, reformi, privatizacije i drugih tema.


NV: Gospodine Čengiću, poslovna zajednica je kao, uostalom, i sve druge oblasti u Bosni i Hercegovini, podijeljena po entitetskoj liniji. Kako biste definirali poslovnu zajednicu u Federaciji BiH? Možete li se referirati na stanje poslovne zajednice u Federaciji BiH u odnosu na stanje u Republici Srpskoj?

Nažalost, na nivou Bosne i Hercegovine, poslovna zajednica je podijeljena i zbog toga ne trpi samo ona nego i cijelo društvo. Na nivou Federacije BiH, možemo konstatirati, veliki broj poslodavaca Udruženje poslodavaca FBiH je prepoznalo kao asocijaciju posredstvom koje može artikulirati vlastite probleme i interese i putem kojeg želi mijenjati postojeće stanje te kreirati zakonske i podzakonske regulative, kojima treba osigurati povoljniji poslovni ambijent. Aktivnostima ovog udruženja možemo biti zadovoljni, no uvijek postoji mogućnost za dodatni napredak i bolje rezultate.


NV: Već ste isticali da privreda u Bosni i Hercegovini radi u nestabilnim uvjetima. Šta to znači?

U BiH, u velikom broju sektora nema sistemskih rješenja. Mnogi svoju konkurentsku prednost grade na “rupama” u zakonima ili na neodgovornomm odnosu državnih institucija ili uposlenika u njima. Zbog toga bilježimo rast sive ekonomije kojom se, na godišnjem nivou, u BiH obrne blizu devet milijardi maraka. Procjenjuje se da neformalna ekonomija obuhvata 30-50 posto GDP-a BiH.

Opterećenje poslodavaca u FBiH najveće je u regionu i među najvećim u Evropi. Ono iznosi 72,2 posto, stoga na svakih 100 KM isplaćenih radniku, poslodavac, po raznim osnovama, dodatno mora platiti 72 KM. S parafiskalnim nametima odnos se pogoršava pa, u zavisnosti od kantona i općine, poslodavac mora platiti i do 90 KM. Posljedica toga je da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo.

Visina troškova rada predstavlja jedan od osnovnih činilaca, od kojeg u velikoj mjeri zavisi hoće li se kompanija odlučiti za investicije i otvaranje novih radnih mjesta. To znači da visina poreza i doprinosa iz plaće i na plaću, direktno utječe na broj zaposlenih u kompanijama, a time i na opći nivo zaposlenosti. Zbog visoke stope doprinosa i poreza na plaću te neujednačenog sistema kontrole, bilježi se stalni rast sive ekonomije.

Kako bi se pokrenule investicione aktivnosti, poslodavci su predložili niz mjera koje vlasti trebaju poduzeti. One su sljedeće: mjere za rasterećenje privrede smanjenjem doprinosa, i to ukidanjem doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje od četiri posto na plaću, zatim ukidanje 0,5 posto doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca, donošenje odluke o otpisu neuplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjenje doprinosa iz plaće, smanjenje parafiskalnih nameta, ukidanje članarine turističkim zajednicama, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, ukidanje više članarina za privredne komore, ukidanje obaveze notorske ovjere akata za pravna lica. Zatim, mjere za poboljšanje likvidnosti, pri čemu poslodavci predlažu plaćanje PDV-a po naplati, ukidanje prava na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena; uvođenje multilateralne kompenzacije; hitno donošenje zakona o izmirenju obaveza kojim se utvrđuje rok plaćanja budžetskih korisnika u roku do 60 dana.

Za cjelovito ispunjenje predloženih mjera potrebno je tražiti i pronaći politički konsenzus za njihovo provođenje. Također, neophodno je ostvariti kvalitetan ekonomsko-socijalni dijalog i općedruštveni konsenzus na svim nivoima.


NV: Kako trenutna politička klima utječe na poslovnu zajednicu?

U svim društvima i državama politika utječe na poslovni ambijent i rad poslovne zajednice. Nedefinirana parlamentarna većina i stalne političke turbulencije utječu na rad poslovne zajednice. Za poslodavce je od iznimnog značaja funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti. Iz tih razloga podržavamo sve političke subjekte koji osiguraju potrebnu i stabilnu parlamentarnu većinu koja će omogućiti da se mijenja loša zakonska regulativa i donose propisi kojima će se formirati pravni okvir za ulaganja i razvoj svih privrednih aktivnosti u FBiH.


NV: Stječe se dojam da bh. građani, a pod tim se podrazumijevaju i radnici, u posljednje vrijeme imaju sve više povjerenja u privatni u odnosu na javni sektor. Kako na to gledate? Gdje vidite državne firme za deset-petnaest godina?

Već skoro dvadeset godina u Bosni i Hercegovini je najpoželjniji poslodavac država, državne institucije ili javna preduzeća. Takvo stanje nije prihvatljivo za društvo u kojem je razvijena tržišna ekonomija niti za društvo koje svoj razvoj temelji na primjeni novih tehnologija, te na vrednovanju znanja i rezultata rada. Neopravdani status “poželjnog poslodavca” država je pothranjivala nerealno visokim plaćama osiguranim iz kreditnih zaduženja.

Na sreću, konačno smo smogli snage da ukažemo na činjenicu da takvo stanje nije održivo, odnosno da bolju budućnost možemo graditi na razvoju tržišne ekonomije, to jest na podršci privatnom biznisu. Rezultati su vidljivi i očekujem da u narednom periodu, posebno mladi, svoju budućnost i perspektivu nađu u privatnom sektoru.

Kad je riječ o državnim firmama, one će uvijek postojati, ali ne u današnjem obliku. U velikom broju će biti privatizirane, a one koje budu u državnom vlasništvu morat će se prilagoditi tržišnim uvjetima poslovanja.


NV: Ranije ste govorili da će dugoročno provođenje zacrtanih promjena, definiranih Reformskom agendom, donijeti dobro građanima, poštenim poslodavcima i svima koji žive u BiH. Nije li se i u proces privatizacije poslije rata k U BiH u velikom broju sektora nema sistemskih rješenja. Mnogi svoju konkurentsku prednost grade na “rupama” u zakonima ili na neodgovornom odnosu državnih institucija ili uposlenika u njima. Zbog toga bilježimo rast sive ekonomije renulo s “dobrim” namjerama?

Dugoročno provođenje zacrtanih promjena donijet će dobro građanima, poštenim poslodavcima i svima koji žive i rade u BiH. Svakako podržavamo zacrtane planove za promjene i dat ćemo puni doprinos da se one i realiziraju. Smatram i da se u proces privatizacije poslije rata krenulo s, kako vi to kažete, “dobrim” namjerama, ali ih nisu pratili konkretni rezultati. Međutim, postoji velik broj privatiziranih kompanija, među kojima je “Centrotrans Eurolines”, gdje su dobre namjere dovele do uspješnih privatizacija. “Centrotrans” je privatiziran tako što su radnici odlučili, kupovinom dionica, sačuvati svoja radna mjesta i zajednički izgraditi uspješnu kompaniju. Rezultat je stalni rast uposlenih i dobrih poslovnih rezultata. Danas je to uspješna i respektabilna kompanija, ne samo u BiH već i u širem regionu.


NV: Nade se sve više polažu u društveno korisne i odgovorne poslovne subjekte. Ipak, oni nemaju mjesto koje zaslužuju u javnom prostoru. Možemo li biti optimistični da će takvih poslovnih priča biti više?

Velik je broj kompanija u BiH koje su društveno odgovorne i koje nastoje svojim djelovanjem doprinijeti razvoju lokalne i šire društvene zajednice. Zahvaljujući takvim kompanijama imamo uspješne sportske klubove, zavidne kulturne institucije, školstvo, zdravstvo… Nažalost, one nemaju adekvatan tretman u našem društvu, čak ni od medija. Zato od medija očekujemo da se uključe u promoviranje takvih kompanija.


NV: Vlada FBiH je proteklog mjeseca donijela Rješenje o ukidanju reprezentativnosti Udruženja poslodavca FBiH, ali je Ministarstvo rada FBiH vrlo brzo ponovo potvrdilo tu reprezentativnost. Možete li nam pojasniti o čemu je konkretno riječ?

Udruženje poslodavca FBiH je dobrovoljna, nezavisna i neprofitna organizacija poslodavaca koja se finansira isključivo iz članarine i projekata koje realizira. Osnovano je 14. 02. 2002. godine i upisano u Registar udruženja pri Ministarstvu pravde FBiH, i jedino je registrirano kao organizacija poslodavaca na nivou Federacije BiH. Udruženje ima više od 25 hiljada pojedinačnih i kolektivnih članova (broj članova se stalno mijenja, naročito kolektivnih članova). Članovi Udruženja zapošljavaju više od 100.000 zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine, što iznosi više od 35 posto od ukupnog broja zaposlenih u realnom sektoru na teritoriji Federacije BiH.

Navedeni podaci govore o tome da je Udruženje reprezentativno i nije postojao nijedan razlog da se naša reprezentativnost dovodi u pitanje. To je novim rješenjem Ministarstva rada FBiH i potvrđeno.

Zbog svega navedenog, bili smo iznenađeni postupkom Vlade Federacije BiH, posebno jer su u suprotnosti sa svim konvencijama Međunarodne organizacije rada, koje se odnose na kolektivno pregovaranje i tripartitne konsultacije, posebno je u suprotnosti s Konvencijom 154. o promociji kolektivnog pregovaranja iz 1981. godine, koju je ratificirala Bosna i Hercegovina, te koja je od septembra 2014. godine stupila na snagu.

Međutim, danas možemo reći da je odluka Vlade Federacije BiH poslužila kako bi se ojačao status našeg Udruženja kad su u pitanju članovi. Mogu slobodno reći da smo danas brojniji, složniji i jači nego ikad.

Svemu navedenom potvrda je i usvajanje Kolektivnog ugovora i potpisivanje od Saveza samostalnih sindikata BiH, Vlade FBiH i Udruženja poslodavca FBiH.


NV: Možete li, na osnovu Vašeg iskustva, govoriti o djelatnostima koje u Bosni i Hercegovini imaju najviše potencijala?

Usprkos iznimno nepovoljnom poslovnom ambijentu, u Bosni i Hercegovini posluje veliki broj kompanija, koje u posljednje vrijeme postižu zaista značajne poslovne rezultate. U različitim djelatnostima ima uspješnih kompanija, a u posljednje vrijeme to je posebno izraženo u prehrambenoj, drvnoj, tekstilnoj i metalskoj industriji. Bosna i Hercegovina ima zaista velike mogućnosti da razvije jaku i stabilnu privredu. Na tome treba raditi i u tom procesu bit će potreban veliki angažman političkih struktura, sindikata, ali i privrednika. Smatram da ispravnim i pravovremenim odlukama privredne aktivnosti možemo podići na znatno viši nivo.


NV: Ono čega su se građani zapravo najviše plašili u vezi Zakona o radu su njegove izmjene i dopune nakon njegovog usvajanja. Čak su predstavnici sindikata na to upozoravali prilikom pregovora. Kako Vi gledate na najavljene izmjene?

I prilikom donošenja tog zakona poslodavci su imali primjedbe na njegov tekst, ali je zaključeno da je predloženi tekst mnogo kvalitetniji nego do tada važeći zakon o radu. Najava promjene zakona neprihvatljiva je i protuproduktivna. Naše mišljenje je da trenutno ne treba pristupati nikakvim izmjenama nego treba provjeriti njegovu primjenu. Nakon bar godinu primjene treba provesti raspravu i na bazi zaključaka koje dobijemo tokom te rasprave treba pristupiti kvalitetnim izmjenama. Svakako je to potrebno uraditi putem zakonom propisane procedure i uz suglasnost Ekonomsko-socijalnog vijeća.


Safudin Čengić rođen je 1957. godine. Srednju školu i fakultet završio je u Sarajevu. Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
U svom dosadašnjem profesionalnom angažmanu Čengić je najvećim dijelom bio angažiran u kompaniji “Centrotrans”. Od 1981. godine radi u ovoj kompaniji, uglavnom na rukovodnim poslovima. Od 2002. godine obnašao je funkciju izvršnog direktora kompanije.
Više je puta nagrađivan za kreativni rad. U dosadašnjem radu dodijeljena mu je Šestoaprilska plaketa, Zlatna plaketa Internacionalne lige humanista, a 2006. godine izabran je za menadžera godine u BiH, te mnoga druga priznanja.
Od 1. januara 2010. godine generalni je direktor kompanije “Centrotrans Eurolines” Sarajevo. Predsjednik je Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Na vrh