Sarajevski atentat na Zemaljski muzej

Vlada Federacije BiH krajem aprila 2014. imenovala je privremeni upravni odbor Zemaljskog muzeja BiH. Međutim, radnici na čelu s direktorom ovaj potez smatraju pokušajem obmane i njih i javnosti kako bi se Muzej otvorio povodom obilježavanja 100. godišnjice od Sarajevskog atentata, a potom ponovo ostao prepušten sebi. Međutim, članovi upravnog odbora kažu da Muzej nema direktora već dvije godine te da je u svemu prisutan kriminal

17. Jun 2014. | 13:40 | Nedžad Novalić
24188


Kad su u oktobru 2012. godine zaposlenici zatvorili vrata Zemaljskog muzeja, bila je to kulminacija višegodišnje agonije. Definitivno “zatvaranje vrata” trebalo je alarmirati sve, a posebno vlast, da se što hitnije iznađe rješenje za ovu, ali i za drugih šest kulturnih institucija koje je Dejtonski mirovni sporazum načinio “siročićima”. Nakon početnog interesiranja javnosti i izjava političara da se radi na iznalaženju trajnog rješenja, sve je polahko palo u zaborav. Tek godišnjica od zatvaranja Muzeja i nedavna odluka Vlade Federacije BiH da imenuje privremeni upravni odbor ponovno su u fokus javnosti vratili Zemaljski muzej. No, poplave i vremenske neprilike na neki način “pogodile” su i Zemaljski muzej: ionako mizerna sredstva namijenjena Muzeju prebačena su za druge, hitne potrebe, a javnost je ponovno zaboravila da Muzej ne radi te da radnici već 30 mjeseci nisu primili plaću.


Tamo je kriminal

Članovi upravnog odbora Jakob Finci i Srđa Hrisafović te predsjednik upravnog odbora Haris Pašović prije nekoliko dana pokušali su ući u Zemaljski muzej. No, radnici na čelu s direktorom Adnanom Busuladžićem odbili su se sastati s njim i omogućiti im ulazak u zgradu.

Nakon toga Jakob Finci je u intervjuu za agenciju Fena rekao da “sredstava za Muzej sigurno ima, međutim, čini se da nedostaje dobre volje uposlenika Muzeja koji su sasvim bespravno 4. oktobra 2012. godine zatvorili ovu ustanovu. Niti su proglasili štrajk niti su bilo šta drugo uradili, nego su jednostavno stavili ključ u bravu, prestali dolaziti na posao i tako ta situacija traje već 20 mjeseci”. Također, Finci je rekao da je očito da “tu ima i mnogo kršenja zakona, a čak vjerovatno i kriminalnih radnji od uposlenika Muzeja”, a Finci je kazao da su radnici oteli javnu imovinu, što se može okarakterizirati svojevrsnim terorizmom.

Direktor Zemaljskog muzeja dr. Adnan Busuladžić kaže za Novo vrijeme da se prvo mora znati čije “javno dobro” je Muzej, a da je ovakva poruka radnicima zastrašujuća. “To je poruka ‘Arbeit Macht Frei’, odnosno ‘rad oslobađa’. Mi smo više od godinu radili bez plaće i to je sasvim dovoljno. A poručivati nekome da radi bez plaće, bez osiguranja je, vjerujem, gore nego robovlasnički odnos, jer robovlasnik je barem hranio robove, a ovdje niko ništa ne daje.”


Konsultacije tokom sedmice

Jakob Finci je za Novo vrijeme potvrdio da privremeni upravni odbor trenutno obavlja konsultacije s Vladom Federacije BiH i da će uskoro izaći u javnost s novim informacijama. Haris Pašović također kaže da oni trenutno ne mogu davati konkretne izjave jer su se dogovorili da zajedno nastupaju i da upravo ove sedmice traju određene konsultacije s Vladom Federacije BiH i određenim ministarstvima. Ipak, upravni odbor kaže da Vlada Federacije stoji iza njih i da će se uskoro iznaći rješenje.

No, dr. Adnan Busuladžić tvrdi da imenovanje ovog upravnog odbora neće riješiti ništa, posebno ne suštinsko pitanje – preuzimanje osnivačkih prava i obaveza nad Zemaljskim muzejom. “Muzej se pokušava nasilu otvoriti a da se pritom ne rješava nijedan od suštinskih problema”, kaže Busuladžić uz napomenu da radnici i dalje dolaze na posao, čuvaju zgradu, eksponate i sl.


Lisica u kokošinjcu

Još u 2013. godini Zemaljski muzej je tužbom pokušao ustvrditi ko je njegov osnivač. Tužena je država BiH, Federacija BiH i Kanton Sarajevo, a svi ovi sudski procesi mogli bi biti okončani tek u 2015. godini. S obzirom na ovaj sudski spor, Busuladžić kaže da nema potrebe da se sastaje sa članovima privremenog upravnog odbora jer rješenje treba da donese sud.

Posljednji potez Vlade Federacije BiH Busuladžić smatra “brutalnim pokušajem obmane javnosti” u situaciji kad niko ne želi preuzeti zakonske i finansijske obaveze, tako da je odluka Vlade Federacije BiH u svakom segmentu sporna. “To vam je kao da lisici date kokošinjac na čuvanje”, kaže Busuladžić.

Prema riječima Busuladžića, članovi privremenog upravnog odbora su na “vrlo brutalan način, uz prijetnje i psovke” pokušali ući u zgradu Muzeja, u čemu su ih radnici spriječili. No, Jakob Finci i Haris Pašović negiraju da su na ovakav način pokušali ući u Muzej.


Otvoriti na jedan dan

Busuladžić, ali i mnogi drugi, smatraju ovaj potez Vlade Federacije BiH pokušajem da se sakrije sramota uoči obilježavanja 100. godišnjice od Sarajevskog atentata kad će oči svijeta biti uprte u Sarajevo. Naime, različite institucije i pojedinci tražili su da se Zemaljski muzej otvori kako bi određeni programi povodom obilježavanja Sarajevskog atentata mogli biti održani i u Zemaljskom muzeju. “Nakon 28. juna, problem Zemaljskog muzeja više nikoga ne bi zanimao”, kaže Busuladžić, koji vjeruje da od cijele inicijative Vlade Federacije BiH neće biti ništa, po onoj narodnoj: “Tresla se gora, rodio se miš.”

Haris Pašović kaže da, iako članovi upravnog odbora nisu uspjeli ući u zgradu Muzeja i doći do zvanične dokumentacije, Zemaljski muzej nema direktora. “Busuladžić od 1. oktobra 2012. nije zaposlen u Muzeju, pa se on i ne može smatrati direktorom. Tu dokumentaciju smo dobili iz Vlade Federacije BiH, i sigurno je da Muzej nema direktora.” Busuladžić ne osporava ove navode, ali kaže da je njegova “pozicija najmanji problem. Onog trenutka kad ljudi počnu redovno dobijati plaću, moj odlazak apsolutno nije sporan. Nudio sam da odem odmah, ako će ljudi početi primati plaću.”

Zatvoren Muzej, bez obzira na to ko bio upravu, definitivno šalje poruku da ovdje države nema i da je sistem odavno u fazi razgradnje.


Smatrate li da će, nakon što je Vlada Federacije BiH imenovala privremeni upravni odbor, u skorije vrijeme biti riješeno pitanje Zemaljskog muzeja BiH?


Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH


Po svaku cijenu žele otvoriti Muzej

“Iskreno se nadam da će se pitanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine te pitanje ostalih šest institucija kulture riješiti i skinuti s dnevnog reda. Imenovanje upravnog odbora za Zemaljski muzej prvi je neophodan korak, ali nikako dovoljan. Po onome što znam i po vrsti razgovora koji se vodi, iskreno govoreći, nisam siguran da su na pravom putu. Koncentracija je na tome da se po svaku cijenu skinu daske s vrata Muzeja, naročito da se to uradi do 28. juna, jer će tad Sarajevo biti u centru svjetskog zbivanja. U drugi plan se potiskuje ili zaboravlja da uposlenici u toj instituciji nisu primili blizu 30 plaća. Ne znam ima li ova situacija veze s predizbornom kampanjom, ali moguće je da politika u ovome ima umiješane ruke.”


Sakib Pleh, direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH


Ovo je kupovina vremena

“Odgovorit ću kao pravnik. Ne smatram da će imenovanje upravnog odbora išta riješiti zato što Vlada FBiH nema ustavnu nadležnost da rješava to pitanje. Ova kupovina vremena samo je predizborna priča i to su trikovi koji su već svima dobro poznati, a moj izričit stav je da se ništa neće promijeniti.”


Indira Kučuk-Sorguč, novinarka i publicistkinja


Upravni odbor je sposoban, svjedočimo samovolji jednog direktora

“Smatram da je Vlada FBiH konačno napravila urgentan potez jer se time stavlja u poziciju i osnivača Muzeja. Vlada FBiH pokazuje volju da riješi ovo pitanje. Nepojmljivo je da se ova trakavica oko Muzeja toliko odužila. Potrebno je zaštiti instituciju jer se nije smjelo dogoditi da se institucija takvog kalibra zatvori i da se pokaže samovolja jednog direktora. Ne smije se dogoditi samovolja i subjektivan pristup jednog direktora u svemu tome. Vrlo je važno da krenemo u rješavanje ovog kompleksnog problema i da se konačno Muzej stavi na dva ranga, jedan komercijalni i drugi subvencioni, tj. onaj koji zavisi od države. Tu treba napraviti balans, a ako bismo analizirali ovo vrijeme u kojem Muzej nije radio, uvidjeli bismo koliko je štete napravljeno i koliko smo izgubili. Mislim da su imenovani za upravni odbor itekako kompetentni za taj posao jer poznaju ne samo rad Muzeja već i rad menadžmenta u tom sektoru. Također, imenovani imaju i reputaciju u oblasti kulture, ali i općenito u javnom životu u BiH. Oni mogu učiniti mnogo, ali uz podršku nadležnih institucija BiH.”


Alma Leka, sekretar ICOM-a za BiH i muzejska savjetnica u Historijskom muzeju BiH


Zamazivanje očiju

“Želim vjerovati da će se nešto dogoditi u narednom periodu kad je u pitanju otvaranje najstarije i najznačajnije muzejske, kulturne i naučne institucije u Bosni i Hercegovini. No, mislim da je ovo, nažalost, samo zamazivanje očiju javnosti pred naredne izbore i kupovina vremena. Aktuelna vlast u FBiH pokazala je nedostatak volje i svu svoju nesposobnost u rješavanju ovog vrlo važnog pitanja – pravnog statusa a time i finansiranja ove institucije. Zemaljski muzej je institucija od općeg značaja i treba da ga finansira država, odnosno svi nivoi vlasti. U pitanju je novac za plaće radnicima koji su stručnjaci u svojoj oblasti, te za izložbe, režije, za održavanje kolekcija, održavanje odgovarajuće temperature u depoima i stepena relativne vlažnosti itd. Ljudi koji rade u muzejima i sličnim institucijama posao ne obavljaju radi sebe, već radi društva u cjelini. Kultura nije luksuz, kultura je potreba, a misija muzeja je sačuvati naslijeđe za buduće generacije.”

Na vrh