Sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja dobro se (ne)piše

Poljoprivrednici iz Bosne i Hercegovine i dalje ne mogu izvoziti mlijeko u Evropsku uniju. Za one čije je glavno tržište sve do ljeta bila Hrvatska i druge evropske zemlje, ova činjenica predstavlja katastrofu nesagledivih razmjera. Zahvaljujući angažmanu nevladinog sektora, EU će u izvještaju o napretku BiH za 2013. godinu ponovo dati preporuku da se na državnom nivou formira ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja. Koliko takve preporuke “piju vode”, ostaje da se vidi

11. Feb 2014. | 10:29 | Selma Osmanagić-Agović, Green Council BiH
18460

Prošle godine domaći poljoprivredni proizvođači, a ujedno i cijela ekonomija Bosne i Hercegovine, pretrpjeli su enorme finansijske gubitke zbog nemogućnosti da svoje proizvode plasiraju na tržište Republike Hrvatske, odnosno Evropske unije. Razlog za ovo bila je nedovoljna pripremljenost bosanskohercegovačkih institucija za ulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju i nesposobnost domaćih vlasti da na vrijeme osiguraju sve potrebne preduvjete za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla.

Općenito, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja ne dobija dovoljnu pažnju u Bosni i Hercegovini niti se ovom sektoru pristupa kao strateški važnoj grani razvoja cjelokupne privrede, a potencijal za rast i razvoj pomoću pretpristupnih EU-fondova je ogroman. Ovome u prilog ide i činjenica da EU za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja odvaja čak 35-40 ukupnog EU-budžeta, a pretpristupni fondovi za ovaj sektor, koji BiH može koristiti ukoliko uspostavi traženu institucionalnu strukturu, veoma su izdašni. No, zanemarivanje ovog sektora od bh. političkih elita je još veće.


BiH bez jasno definirane politike

Bosna i Hercegovina nema jasno definiranu politiku poljoprivrede i ruralnog razvoja. Politike se vode na entitetima, ali dometi i učinci tih politika su ograničeni. Institucionalni kapaciteti u sektoru nisu dovoljni i zabrinjavajuće su nerazvijeni. Upravo je to posebno vidljivo na državnom nivou gdje ne postoji ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralog razvoja, nego se pitanjem poljoprivrede i ruralnog razvoja bave samo dva sektora u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) čiji se ljudski resursi svakodnevno smanjuju.

Nedostatak jakog institucionalnog okvira, posebno na državnom nivou, predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja te ugrožava efikasno bavljenje sektorom ruralnog razvoja i usporava ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Važno je naglasiti da bi uspostavom ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH značajno mjesto u institucionalnom ustroju i dalje imala entitetska i kantonalna nadležna tijela, ali ovaj put kao dio jasno definirane politike u kojoj su mjere međusobno usklađene i koordinirane.


Ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou?

Imajući na umu trenutne političke (ne)prilike, malo je vjerovatno da će uskoro ovo ministarstvo biti formirano. Posebno ako se ima na umu da se establišment RS-a oštro suprotstavlja bilo kakvim razgovorima o uspostavljanju dodatnih institucija na državnom nivou te da se određene političke struje u Federaciji Bosne i Hercegovine grčevito bore da zadrže stanje rasula i netransparentnosti kako bi mogle i dalje manipulirati poljoprivrednim proizvođačima u svrhu dobijanja glasova na izborima. Upravo su ti poljoprivredni proizvođači, kako iz RS-a tako i iz FBiH i Brčko distrikta, koji su naučili skupu lekciju iz zabrane izvoza na EU-tržište, shvatili da jedino suštinske promjene u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja mogu donijeti pozitivne pomake. I te suštinske promjene oni polahko traže i zagovaraju. Upravo glas građana i poticaj iz međunarodne zajednice mogu biti jedini pokretač za uspostavu ovog ministarstva na državnom nivou.


EU kao pokretač promjena?

U analizama službenih izvještaja o napretku BiH u posljednjih nekoliko godina vidljivo je da je EU putem ovih izvještaja uvijek zagovarala i snažno i odlučno ohrabrivala uspostavu ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH. Konkretno, ovi su stavovi bili jasni zaključno s Izvještajem o napretku za 2010. godinu. Usprkos izostanku reformskih procesa i smislenog i sistematičnog uređenja sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, prvi put u Izvještaju o napretku zaNedostatak jakog institucionalnog okvira, posebno na državnom nivou, predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja te ugrožava uspješno bavljenje sektorom ruralnog razvoja i usporava ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2011. godinu EU je propustila preporučiti uspostavu spomenutog ministarstva, te pitanje uspostave ministarstva na državnom nivou na neki način gurnula u drugi plan.

Štaviše, kad se posmatra u kontekstu ključnih političkih zbivanja, učestalost korištenja imperativnog tona za preporuke jačanja institucionalnog okvira upravo reflektira politička zbivanja u BiH. Naime, jezik i ton bili su najsnažniji u periodu pregovaranja “Aprilskog paketa” ustavnih izmjena koje su podrazumijevale i uspostavu ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH. Nakon toga taj se imperativni ton značajno umanjio, da bi se opet tokom “Prudskih” i “Butmirskih” reformskih procesa povećao, nakon čega je ponovno smanjen.

Stječe se utisak da Delegacija EU (DEU) u BiH osluškuje (ne)raspoloženje političkih elita za postizanje konkretnih suštinskih reformi i na osnovu toga formulira svoje stavove i preporuke. A naglasak bi zapravo trebao da bude na EU-standardima te na najboljim praksama i stavovima građana. Građani su svoje stavove iznijeli u PILPG-izvještaju “2013 – Ispitivanje javnog mnijenja – Komentari građana o reformi državnog Ustava.” Upravo je u tom izvještaju 80 posto ispitanih građana iz cijele BiH konstatiralo potrebu jačanja institucionalnog okvira na državnom nivou u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.


Nekonzistentnost EU

Izostanak konzistentnosti u davanju preporuka i smjernica za provođenje EU-reformi nešto je što zabrinjava i unosi nejasnoće kod ključnih aktera koji se bave poljoprivrednom problematikom. Također se stječe dojam da EU u BiH povremeno i postepeno odstupa od svojih prvobitnih stavova i standarda. Takvo odstupanje od stavova i izostanak jasne i konzistentne vizije razvoja BiH odgovara domaćim političarima i donosiocima odluka, koji jasno opstruiraju bilo kakvu vrstu napretka u BiH.

Ove promjene u politikama se ne mogu objasniti ekonomskim razlozima – ekonomisti prepoznaju da mala tržišta treba da ostvare korist od ekonomije velikog obima – nego uskim političkim interesima.

U posljednjih 18 godina svjedoci smo neuspostavljenih koordinacija, propuštenih investicija i propuštenih prilika za kvalitetniji život građana u BiH. Jasno je da su državna strategija i osnovne ustavne nadležnosti u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja potrebne da bi građani ove zemlje mogli krenuti naprijed.

Iako s ispunjavanjem obaveza iz SPP-a i Evropskog partnerstva značajno kasnimo, bosanskohercegovačke političke elite svjesno zadržavaju status quo. To ne amnestira Delegaciju EU od jasnog postavljanja i zadržavanja standarda i svakako traži značajniji angažman EU u BiH. Također, takvo ponašanje političkih elita zahtijeva snažniju ulogu civilnog društva koje djeluje u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.


Lobiranje bh. nevladinog sektora

Na tom tragu je i djelovanje nevladinog sektora u BiH koji je lobiranjem na nivou EU uspio isposlovati prijedloge amandmana na Izvještaj o napretku za BiH za 2013. godinu. Ovi amandmani predloženi su od parlamentarnih poslanika koji pripadaju političkoj orijentaciji “Zelenih” i koji već imaju osiguranu podršku i socijalista u EU-parlamentima. EU-parlament će o situaciji u BiH i o spomenutim amandmanima raspravljati i odlučivati u četvrtak 6. februara. To znači da će se u trenutku kad budete čitali ovaj tekst znati jesu li EU-zastupnici zaista podržali suštinske reforme u BiH, ili su prednost dali interesima šest ili sedam političkih lidera u BiH naspram interesa više od tri miliona građana BiH koji svakodnovno gube nadu u bolji život. EU je već jednom zakazala u BiH. Evo prilike da to ispravi.

Na vrh