Sjednica Skupštine Kantona Sarajevo: Zeleno svjetlo za reforme u visokom obrazovanju

5. Dec 2016. | 21:34 | NV
DSC_0282

Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo danas su jednoglasno podržali Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i na taj način se izjasnili da žele i da će podržati reforme u ovoj oblasti, a koji predviđa novi Zakon.

Ocjenjujući novi Zakon o visokom obrazovanju kao istinski reformski, premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković istakao je da je nemogućnost osnivača da upravlja procesima u ovoj oblasti pokazala kakve posljedice to može imati, navodeći afere i pronevjere na Farmaceutskom, Elektrotehničkom fakultetu, kao i dovođenje u pitanje diploma na Fakultetu političkih nauka.

Kao osnivač, Kanton Sarajevo daje godišnju tranšu Univerzitetu od 66,5 miliona KM bez mogućnosti praćenja utroška tih sredstava. Ovaj Zakon stvara mogućnost uvida i upliva u sva sredstva koja se uplate iz Budžeta, po osnovu uplata samofinansirajućih studenata ili po osnovu svakih drugih uplata.

U dijelu Zakona koji propisuje osnove za sticanje i gubitak statusa studenta novina je sadržana u činjenici da je osiguran društveno odgovorniji odnos studenata prema javnim sredstvima na način da student koji se finansira iz Budžeta Kantona ne može obnavljati godinu studija na teret javnih sredstava i zadržati taj status. Ugrađen je mehanizam koji ne podržava nerad i koji istovremeno stimuliše rad i rezultate, na način da je predviđeno da mjesto studenta koji je finansiran sredstvima iz Budžeta Kantona i koji obnavlja godinu studija, zauzima student koji je plaćao svoj studij, pod uslovom da ostvari odgovarajući prosjek ocjena tokom studija.

 

Kazazović: Potrebna praktična nastava

Ministar obrazovanja, nauke i mladih Elvir Kazazović izrazio je zahvalnost zastupnicima Skupštine KS jer je ovo već peti zakon iz ovog ministarstva kojeg zastupnici jednoglasno podržavaju, što pokazuje da bez obzira na politička opredjeljenja postoji zajednički nivo razumijevanja za rješavanje važnih pitanja u ovoj oblasti.

On je istakao važnu izmjenu, a koja obavezuje fakultete da jedan semestar u nastavnom procesu organizuju praktičnu nastavu. Osim što bi unaprijedili praktične vještine tih studenata doprinijeli bi u radu ustanova gdje bi obavljali praksu. Još jedna novina dovest će do podizanja obrazovnog nivoa budućih akademskih građana:

“Uvodimo integrisani studij na nastavničkim fakultetima. Uvođenjem Bolonje dobili smo  bazu nastavnika koji bi mogli za tri godine da završe obrazovanje i da predaju u školama. Shvatili smo da nismo dobili dobru bazu budućih nastavnika. Po uzoru na zemlje okruženja napravili smo izmjenu da u ovoj oblasti uvedemo integrisani studij, što znači da će ti studenti, tek nakon pet godina, prvog i drugog ciklusa, moći raditi u osnovnim i srednjim školama. Naša je ocjena da ćemo tako dobiti bolju i kvalitetniju bazu kadrova koji će ulaziti u nastavne procese”, istakao je ministar Kazazović.

On je najavio i izmjene u upisnoj politici navodeći kao primjer mogućnost da tehnički fakulteti upišu maksimalan broj studenata na teret Budžeta. Na fakultetima, gdje postoji hiperprodukcija kadra, biće mali broj mjesta za upis na teret Budžeta, tako da zainteresiranim ostaje mogućnost plaćanja tog studiranja. Na taj način će se promijeniti upisna politika, poruka je resornog ministra.

 

Jedinstven informacioni sistem

Ono što predstavlja jednu od novina u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja je propisana obaveza svih visokoškolskih ustanova da uspostave jedinstveni informacioni sistem te odrede i dodijele korisničku šifru resornom ministarstvu radi ostvarivanja kontinuiranog uvida u baze podataka.

Po prvi put se zakonski obavezuje visokoškolska ustanova da osigura određene olakšice za kandidate – osobe sa posebnim potrebama prilikom upisa u prvu studijsku godinu kao i za studente tokom studija.

Reguliše se polaganje ispita studenata pred komisijom. Po prvi put se zakonski reguliše pitanje prolaznosti studenata na provjerama znanja odnosno ispitima, kao i pitanje postojanja sukoba interesa na visokoškolskoj ustanovi, kako na ispitima tako i u drugim slučajevima.

U diskusijama po ovom zakonu istaknuto je da se Vlada ne smije odreći svoje uloge za davanje konačne saglasnosti na visine školarina za sve studente Univerziteta u Sarajevu, a ne da to rade, kako je to sada predloženo, upravni odbori. U narednih 60 dana,  kroz javnu raspravu, svi zaiteresirani se mogu očitovati o predloženim zakonskim rješenjima, a kako iz Vlade poručuju, sve ono što će unaprijediti obrazovni proces i učiniti sistem visokog obrazovanja funkcionalnim i odgovornim biće uzeto u obzir u kreiranju konačnog teksta ovog zakona.

 

NV

Na vrh