Srpski novogodišnji manevri: Odnosi Hrvata i Bošnjaka bit će na teškom testu jer Rusija i Srbija sad vide mogućnost da odmjere odlučnost SAD-a i EU

21. Jan 2017. | 12:33 | Janusz Bugajski
putin vučić

Srpska je vlada u 2017. godinu ušla s nejasnim porukama Zapadu i mogućnošću da izazove regionalnu nestabilnost tijekom američke predsjedničke tranzicije. Stoga je vitalno za članice NATO-a, poput Hrvatske, da demonstriraju svoju predanost postojećim granicama i normama međudržavnih odnosa. Na konstruktivnoj strani, Beograd surađuje s Podgoricom kako bi otkrili organizatore propalog pokušaja puča u Crnoj Gori tijekom izbora u listopadu. Srpska policija je nedavno uhitila dva osumnjičena organizatora puča, optuživši ih za terorizam u skladu s tjeralicama koje su objavile crnogorske vlasti. Srpski dužnosnici su ustvrdili da će nastaviti surađivati u vezi s crnogorskim zahtjevima za izručenje u skladu s njihovim bilateralnim sporazumom. Podgorica je izdala zahtjev za uhićenje dva ruska i dva srpska građana zbog “uspostave kriminalne organizacije i terorizma”, uključujući i plan za likvidaciju bivšeg premijera Mila Đukanovića na dan izbora.

Crnogorske su vlasti opisale pokušaj puča kao zavjeru protiv NATO-a, zamišljenu da dovede na vlast prorusku koaliciju. Srpska se vlada brzo distancirala od urotnika i odlučila blisko surađivati s budućom članicom NATO-a. Čini se kako je vlada Aleksandra Vučića shvatila da bi uspješan puč u Crnoj Gori mogao ohrabriti slične pokušaje u Srbiji ako vlada uđe u dulji spor s Moskvom. Kremlj potiče bitno agresivniju srpsku ulogu u regiji i doživljava premijera Vučića previše susretljivim prema NATO-u i EU te nedovoljno oštrim prema Kosovu i BiH. Kako bi ostala na liniji moskovske strategije i sačuvala njezinu potporu, položaj Beograda prema Kosovu izaziva tenzije u regiji. Srpski dužnosnici ostaju fiksirani na progon vodećih kosovskih političkih osoba zbog navodnih ratnih zločina i tvrde da je Kosovo dio Srbije. U posljednjem slučaju Beograd traži od Francuske da izruči bivšeg zapovjednika OVK i bivšeg premijera Ramusha Haradinaja kako bi mu sudio za ratne zločine. Haradinaj je dvaput oslobođen optužbi na Sudu u Haagu, ali je uhićen u Francuskoj jer Pariz srpsku tjeralicu smatra valjanom. U koraku koji će dodatno opteretiti odnos s glavnim gradovima na Zapadu Beograd je zaprijetio odmazdom ako Pariz odbije isporučiti Haradinaja u srpski zatvor.

Dužnosnici su izjavili da će odbiti bilo kakav zahtjev za izručenje Francuskoj ili drugoj državi koja ne prihvaća srpske tjeralice. Slovenija nije predala Haradinaja Beogradu nakon što ga je 2015. uhitila, dok je Švicarska prošle godine odbila poslati dva bivša člana OVK Srbiji da im sudi. Ako francuske vlasti stvarno pošalju Haradinaja u Beograd da mu se sudi, utjecaj na regiju mogao bi biti razarajući. Pobuna na Kosovu mogla bi pokrenuti međuetničke tenzije i ozbiljno zaprijetiti srpskoj manjini koju mnogi Albanci i dalje doživljavaju kao pomagače i sudionike Miloševićeva planiranog genocida 1999. godine. Albanska pobuna na Kosovu ugušila bi svaku nadu za normalizaciju odnosa Prištine i Beograda te imala ozbiljan odjek u Makedoniji gdje su Albanci postali glasniji u traženju jednakih prava kao i Makedonci. Obnovljeni sukob stavio bi pod pritisak sve pronatovske vlade i otvorio novi prostor za rusku subverziju.

Konflikt s Kosovom je dodatno zaoštren planom Beograda da uspostavi redovitu željezničku vezu sa srpskom enklavom na sjeveru Mitrovice. Vlak proizveden u Rusiji bio je oslikan srpskim nacionalnim bojama i s natpisom “Kosovo je Srbija” na dvadeset jezika. Ako Beograd nastavi s takvim modelom ponašanja, isprovocirat će izravni sukob s Prištinom i povećati izglede za otvoreno nasilje. Srpski prokremaljski predsjednik Tomislav Nikolić optužio je čelnike Kosova da “žele rat” jer nisu dopustili ulazak vlaka na svoj teritorij.

Treći je problem, u koji je Srbija uključena, pitanje statusa Republike Srpske i budućnosti BiH u doba administracije Donalda Trumpa. Dužnosnici u Banjoj Luci i nacionalistički političari u Beogradu vjeruju da će Trumpova Bijela kuća biti sklonija RS-u, a manje susretljiva prema muslimanima na Balkanu. Dakle, oni će izložiti testu novu administraciju i reakciju Washingtona na njihovo duboko uvjerenje. Predsjednik Milorad Dodik napuhao je svoj poziv na sporedne događaje tijekom Trumpove inauguracije 20. siječnja, dajući do znanja da njegova prisutnost označava promjenu koja klija u američkoj politici prema njegovoj kvazidržavi. U stvarnosti, najvjerojatnije će se malo toga kratkoročno promijeniti u američkoj politici na Balkanu jer će Trumpov tim biti zauzet važnijim unutarnjopolitičkim i vanjskopolitičkim problemima.

Međunarodni manevri Srbije stavljaju odgovornost na Hrvatsku da djeluje kao stabilizacijski faktor u regiji, počevši s BiH. Predanost jedinstvenoj BiH mora se demonstrirati riječima i djelima, uključujući i zajedničke regionalne programe sa Sarajevom te odbacivanje bilo kakvih separatističkih tendencija među bosanskim Hrvatima. Približava se krizni trenutak u kojem će odnosi Hrvata i Bošnjaka biti na teškom testu jer Rusija i Srbija sada vide mogućnost da odmjere američku i europsku odlučnost.

 

NV / jutarnji.hr / foto jutarnji.hr CROPIX

Na vrh