Strategija EU za Zapadni Balkan: Novo proširenje 2025. godine

9. Jan 2018. | 18:19 | NV
Bruxelles

EU se priprema da odredi 2025. godinu kao krajnji rok za sljedeći talas proširenja, ali bi sporovi na Balkanu mogli to da odlože, navodi Evropska komisija u nacrtu nove strategije za Zapadni Balkan u koji EUObserver imao uvid, a čije se usvajanje očekuje 14. februara. Komisija navodi da “partneri na Zapadnom Balkanu imaju historijsku mogućnost” i da “po prvi put perspektiva njihovog pristupanja ima najbolji vremenski okvir”.

“Uz jaku političku volju, sprovođenje stvarnih reformi i trajno rješenje sporova sa susjedima, Crna Gora i Srbija trebalo da budu spremne za članstvo do 2025. godine”, piše u tekstu.

Najtrnovitiji spor je srbijansko nepriznavanje kosovske nezavisnosti, navodi se u dokumentu i, aludirajući na Beograd, dodaje da favoriti na putu ka EU “imaju strateški interes da podržavaju stremljenja svojih partnera”.

Albanija, Bosna, Makedonija i Kosovo do 2025. godine “također treba da uveliko napreduju na evropskom putu”. Bosnai Hercegovina nastoji da dobije “status kandidata” za EU, dok Kosovo razmatra da podnese formalni zahtjev za taj status.

Dokument Komisije upozorava da lokalni sporovi mogu da odlože proces koji je dobio ime “ambiciozni” vremenski okvir. EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove.

“Zato svi partneri na Zapadnom Balkanu o kojima je riječ moraju da ih što prije riješe,” piše u dokumentu, kojim se predlaže da se granična pitanja riješavaju međunarodnom arbitražom, na primjer u Hagu, i da svaka odluka mora biti “obavezujuća i konačna” i “poštovana u potpunosti”.

Dodaje se da je “sveobuhvatna normalizacija odnosa Srbije i Kosova u formi obavezujućeg pravnog sporazuma od ključnog značaja” za EU perspektivu i Beograda i Prištine.

Kosovski problemi, međutim, idu i dalje od Srbije, jer pet članica EU također nije priznalo njegovu nezavisnost.

U dokumentu se još kaže da bi spor oko imena između Makedonije i Grčke mogao biti riješen do juna.

Sljedeći Samit o Zapadnom Balkanu EU će održati 18. maja u Sofiji, 15 godina nakon samita u Solunu, kada je su članice bloka prvi put obećale da će region primiti u svoje redove.

Evropska komisija u aprilu također namjerava da objavi redovan izvještaj o napretku aspiranata sa Balkana. “U sljedećih osam, devet mjeseci ćemo odlučiti kao da nastavimo sa svakom od ovih zemalja,” rekao je jučer portparol predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera.

Junckerovi planovi uključuju i kontekst ruske povećane aktivnosti jer, kako se kaže u dokumentu, Rusija preplavljuje Balkan medijima sa anti-EU propagandom i podstiče srpski nacionalizam ugovorima o naoružavanju.

 

NV / Beta

Na vrh