Suđenje u Hagu: Filipini protiv Kine

13. Jul 2016. | 08:35 | Armin Sijamić
Juzno kinesko more

Želja zvaničnog Pekinga da ovlada gotovo čitavim Južnim kineskim morem susjedne države tjera na različite manevre kako bi i oni bili zadovoljni razgraničenjem u tom dijelu svijeta. Ovaj put zvanična Manila se obratila sudu u Hagu tražeći zaštitu svojih prava, a Kinezi su, po Filipince pozitivnu odluku suda, proglasili “farsom” koja Kini ništa ne znači.

Vlasti u Pekingu su ozbiljne u namjerama da uspostave svoju dominaciju u Južnom kineskom moru, a protekli mjeseci to neosporno i pokazuju. U dijelu svijeta u kome se za prevlast bore sa Sjedinjenim Američkim Državama (zvanični Washington je pokrenuo opsežnu diplomatsku akciju da se kineske aspiracije barem umanje, ako se u potpunosti ne mogu obuzdati). Države regije uglavnom su na strani Washingtona u strahu da im Kinezi neće dati ni minimum prava na teritorijalne vode i na ekonomski pojas zagarantovan međunarodnim pravom. Kinezi su odlučni: prvo kineski interesi, a tek onda interesi drugih. U konačnici takav nastup Kine može dovesti do ozbiljnjih regionalnih sukoba.

Jedna od država koja se našla na liniji vatre Pekinga i Washingtona su i Filipini, država koja je desetljećima vjerni saveznik Washingtona. Ova siromašna država želi dio Južnog kineskog mora za sebe, ali i sigurnost da ih Peking neće u budućnosti ugrožavati. Stoga su se obratili Međunarodnom sudu u Hagu, tačnije Stalnom arbitražnom sudu (PCA), koji je presudio da Kina ne polaže “historijska prava” na sporni dio morskih prostranstava, te da je Kina prekršila suverena prava Filipina, jer je povrijedila filipinske teritorijalne vode (ekonomsku zonu Filipina), uzurpirala prava filipinskih ribara (dok u isto vrijeme svoje ribare nije spriječavala da love u tim istim vodama), ometala filipinske aktivnosti u istraživanju nafte i drugih bogatstava mora, te je načinila veliku štetu grebenovima na kojima je izgradila umjetne otoke.

Kineski odgovor i američke reakcije

Kineska strana je, te pokoji kineski saveznik, odbacila presudu,  piše kineska agencija Xinhua. Kineski zvaničnici ostali su pri argumentu da Kina polaže pravo na ovaj prostor više od dvije hiljade godina i da neće prihvatiti nikakva riješenja koja nameća treća strana u sporovima u Južnom kineskom moru. Kinezi i dalje ostaju pri argumentu nazvanom „linijom devet crtica“ koji je ustvari kineska mapa iz 1947. godine u kome su sporne teritorije ubilježene kao kineske teritorijalne vode. Sud u Hagu odbacio je ovaj kineski argument.

Budućnost će donijeti nove konfrontacije Kine sa susjedima (prije svih sa Vijetnamom i Filipinima, a zatim i sa Malezijom i Brunejima) u Južnom kineskom moru, a što u konačnici znači i sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su izrazile spremnost da štite interese svojih saveznika u tom dijelu svijeta.

 

U isto vrijeme, zvanični Peking je osporavao i nadležnost ovoga suda u sporu u kome je više od dvije zainteresiranih strana, pa je u skladu s tim zauzeo poziciju da pred ovim sudom neće iznositi svoju verziju, odnosno u ovom slučaju svoju odbranu. Presuda je u mnogome razljutila kineski državni vrh koji je odmah izdao saopštenje u kome se govori o kineskim pravima i aspiracijama u tom dijelu svijeta. I pored pravne pobjede u sporu, filipinska strana pozvala je na suzdržanost, te na direktne pregovore zainteresovanih strana. Kinezi su i ranije izrazili spremnost za direktne razgovore, ali nisu ostavljali puno prostora za kompromis što je u konačnici Filipince navelo da se obrate Međunarodnom sudu u Hagu.

Naravno, među prvima koji su reagovali na presudu suda u Hagu bili su u Sjedinjenim Američkim Državama. Iz izbornog štaba Donalda Trumpa pozvali su Kinu da poštuje presudu suda u Hagu, a isto je uradio i glasnogovornik State Departmenta John Kirby, koji je presudu okarakterisao kao „važan doprinos u miroljubivom rješavanju sporova u Južnom kineskom moru.“ Dakle, i demokrati i republikanci su na istim pozicijama – kineske ambicije moraju se zauzdavati u narednom periodu na sve načine.

Ulog u igri

Ne čudi ovakav razvoj situacije. Tačnije i prije presude suda, mnogi su smatrali upravo da će se desiti ovakav novi zaplet drame kod kineskih i filipinskih obala. Područje oko kojeg se spore Kinezi i Filipinci iznosi oko tri miliona kvadratnih kilometara morske površine veoma bogate naftom i ribom, ali i mnogim drugim resursima. Isto tako, očekivano je da Kina neće poštovati odluku suda u Hagu, jer bi to bio opasan presedan, pa bi se i druge susjedne države mogle odlučiti na isti korak. Američko pozivanje Kine da se drži presuda Međunarodnog suda je više nego ironično, jer ni SAD ne priznaju jurisdikciju ovakvih sudova. Slijeđenje američkog pristupa u odnosu prema međunarodnim pravnim normama Peking je sebe predstavio kao svjetsku silu čiji interesi moraju biti uvaženi po svaku cijenu. Upravo se toga pribojavaju kineski susjedi.

Budućnost će donijeti nove konfrontacije Kine sa susjedima (prije svih sa Vijetnamom i Filipinima, a zatim i sa Malezijom i Brunejima) u Južnom kineskom moru, a što u konačnici znači i sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su izrazile spremnost da štite interese svojih saveznika u tom dijelu svijeta. U još širim regionalnim geopolitičkim kalkulacijama, Japan i Južna Koreja zauzimaju bitno mjesto. U cijelini to gotovo sigurno znači sukob manjeg ili većeg inteziteta između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, što je velika opasnost za cijelu Aziju, ali i planetu u cijelini. Sukob dvije imperijalne politike odigrava se pred kineskom obalom, a pobjednik dobija gotovo sve. Prve runde ove borbe donijele su više pitanja nego odgovora.

Na vrh