Svjetski poznate knjige kojima je "prijetilo" da se ne objave

Neka od najpoznatijih književnih djela zamalo nisu ugledala svjetlo dana. Najčešće je razlog bila odluka izdavača, a nekad su se na putu ispriječile nesvakidašnje prepreke poput književnog bijesa

13. Dec 2013. | 13:50 | A.K
15968

Mnoge će iznenaditi podatak da prvi iz svjetski popularne serije romana o Hariju Poteru autorke Džoane Rouling, zamalo nije objavljen. Naime Roulingova, koja je zahvaljujući pustolovinama malog čarobnjaka stekla svjetsku slavu i našla se na popisu najimućnijih ljudi svijeta, za svoj je rukopis dobila nekoliko negativnih odgovora s objašnjenjem da “toliko opsežan roman nikada neće privući dječju pažnju”. “Hari Poter i kamen mudrosti” objavljen je 1997. u izdanju izdavačke kuće Blumsberi nakon čega su uslijedili i nastavci.

Iako je 1944. godine kada je završio već bio respektabilno literarno ime, Džordž Orvel imao je ozbiljnih problema sa izdavanjem “Životinjske farme”. Prije nego što se za objavljivanje odlučila izdavačka kuća Secker & Warburg, Orvela su odbili brojni izdavači. Među njima se našla i kuća Faber and Faber na čelu koje je bio pjesnik T. S. Eliot. U pismu upućenom Orvelu, Eliot je konstatovao da je riječ o dobrom štivu, ali da su stavovi koje promoviše trockistički, što ne podržava.

Neslaganje s političkim stavovima i kritikom ne samo sovjetskog totalitarnog komunizma i Staljina, već i stanja u Velikoj Britaniji, bili su osnovni razlozi odbijanja i kod ostalih izdavača.

Kao žrtva spisateljske krize umalo je završio i roman “Ubiti pticu rugalicu” Harper Li. Frustrirana slabim napretkom knjige, Li je navodno pocijepala listove rukopisa i pobacala ih u snijeg. Njen agent ih je sakupio i pomogao završavanje romana.

Dnevnik Ane Frank takođe zamalo nikada nije objavljen. Otac Ane Frank, jedini član uže porodice koji je preživio Holokaust, dvoumio se želi li uopšte da objavi to djelo. Imao je ideju prvo da sam uredi rukopis i iz njega izbaci pojedine dijelove, ali je na kraju odlučio da dnevnik prepusti izdavačima.

Tu je i tragičan slučaj Džona Kenedija Tula i njegovog romana “Dnevnik budala”. Nakon što je od mnogih izdavača dobio negativan odgovor, navodno skrhan kritikama o tome kako je njegovo djelo bezvrijedno, autor je počinio samoubistvo. Tulova majka došla je do kopije rukopisa i poslala ga izdavačima. Ne samo da je roman objavljen, već je Tul posmrtno nagrađen Pulicerovom nagradom, prenosi Književnost.org.

(Fena)

Oznake:

Na vrh