Fontana>>

Šta je to brzina?: “Ipak se kreće“

Brzina je jedan od temeljnih pojmova fizike. No, šta je zapravo brzina? Kakvo mjesto zauzima u našim životima? Kakvu poziciju, iz perspektive brzine, zauzima čovjek unutar kosmosa? Koliko razmišljamo o brzini? Zašto je važno razumjeti brzinu?

6. Apr 2016. | 14:14 | Haris Gatalo
56598

Da bismo lakše odgovorili na ova pitanja, zamislimo sebe kako sjedimo u kući nakon napornog dana. Jeste li svjesni kojom brzinom se krećemo, čak i u tom trenutku kad se sve čini potpuno mirnim? Kad se nađemo u autobusu, u odnosu na putnika koji sjedi pored nas, mi smo u stanju mirovanja, međutim u odnosu na osobu koja stoji na putu, mi smo u stanju kretanja. Iz naše perpesktive, činit će nam se da se drveće pored puta kreće unatrag, no, u odnosu na Zemlju, to drveće je stabilno i ne posjeduje nikakvu brzinu. Sve to navodi nas na zaključak da je brzina relativna stvar i da se mi, čak i u momentu dok odmaramo u kući, krećemo različitom brzinom u odnosu na stvari koje su nam referentna tačka.

Naša brzina u odnosu na osobu koja sjedi pored nas iznosi nula, međutim u odnosu na centar planete Zemlje, na Mjesec, Sunce ili Mliječni put, naše brzina ima različite vrijednosti. I ne samo mi ljudi, sva bića u kosmosu kreću se određenom brzinom. Kod tijela koja imaju veliko masu, ovo kretanje se uglavnom manifestira kao rotacija, dok se kod manjih tijela manifestira kao vibracija.

Poput sema-derviša koji se okreću oko svoje ose, i nebeska se tijela okreću na isti način. Odnosno, poput hadžija koji se okreću oko Kabe, nebeska tijela rotiraju se oko drugih nebeskih tijela ili zajedničkog centra mase. Gravitaciona sila, stvorena mudrošću Savršenog uma, sila je koja sva nebeska tijela privlači jedne drugima. Iako je riječ o sili koja bi sva nebeska tijela mogla spojiti u jednoj tački, rotaciono kretanje ovih tijela predstavlja prirodni zakon koji onemogućuje takav scenarij. Planete unutar Sunčevog sistema, zajedno sa satelitima i kometama; galaksija Mliječni put s milijardama zvijezda, s nebulama, s međuzvjezdanom prašinom, plinovitim oblacima i drugim pojavama koje nosi; skupovi galaksija, svi oni rotiraju se poput ogromnog i neopisivog ringišpila.


Kretanje Zemlje

Mi ljudi smo u stanju kretanja, prvenstveno jer se Zemlja okreće oko svoje ose. Upravo zbog te rotacije, ljudi koji žive u ekvatoralnom području, u odnosu na centar Zemlje, za jedan sat pređu 1.600 km. I dok tokom 24 sata, u kontekstu ove vrste kretanja, ljudi na polu ne prelaze nikakvu distancu, oni koji žive u ekvatoralnom području za isto vrijeme pređu oko 38.400 km. Kad se nađemo u avionu, s obzirom na to da se krećemo istom brzinom kao i avion, mi ne možemo znati kojom brzinom se avion kreće.

Iz istog razloga, s obzirom na to da se krećemo istom brzinom kao i planeta Zemlja, takvu vrstu kretanja mi ne osjećamo. Mnogo je mudrosti koje se kriju u takvom kretanju. Smjena dana i noći, mlazne struje, vodene struje u okeanima, samo su neke od prirodnih pojava koje nastaju kao rezultat Zemljine rotacije oko svoje ose. Golfska struja, koja na obalama Britanije formira umjerenu klimu i donosi velike količine kiše, jedna je od takvih prirodnih pojava.

Stoga, ajeti koji glase: “Nebesa i Zemlju je s ciljem stvorio; On noću zavija dan i danom zavija noć, On je Sunce i Mjesec potčinio, svako se kreće do roka određenog. On je Silni, On mnogo prašta!” (Ez-Zumer, 5), i “I noć i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim svodom plove” (El-Enbija, 33), jasno ukazuju na oblik planete Zemlje, na njeno rotiranje oko ose, te na rotaciju oko Sunca. Jer izvorni arapski glagol “zavijati”, uglavnom se odnosi na nešto okruglo.

Smjena dana i noći moguća je samo uz rotaciju Zemlje oko njezine ose. Da bi se smjena dana i noći ravnomjerno odvijala na tijelu koje se okreće oko svoje ose, neophodno je da to tijelo ima oblik lopte i da u njegovoj blizini postoji izvor svjetlosti. Zemljina rotacija oko Sunca je kretanje koje rezultira prirodnim pojavama koje imaju suštinsku važnost za život na Zemlji. Smjena godišnjih doba samo je jedna od takvih pojava. Sažimanje svih ovih prirodnih pojava u glagol “zavijati” dokaz je nadnaravnosti Kur’ana.

Naša planeta se nalazi na prosječnoj udaljenosti od Sunca koja iznosi 149,5 miliona km, dok dužina orbite koju Zemlja pređe za 365 dana iznosi približno 970 miliona km. Brzina kretanja Zemlje u odnosu na centar Sunca izno Kad sjedimo u svom domu uvjereni da smo u stanju mirovanja, trebamo znati da smo ipak u stanju kretanja i da je brzina tog kretanja rezultat kretanja Zemlje oko svoje ose, kretanja Zemlje oko Sunca, kretanja Zemlje unutar skupa zvijezda koje nas okružuju, kretanja oko centra Mliječnog puta, udaljavanja od drugih galaksija… si približno 107 hiljada km/h.

Poput planete Zemlje, i ostale planete unutar Sunčevog sistema putuju oko Sunca i različitom orbitom i brzinom u odnosu na Zemlju. Samo jedan trenutak razmišljanja o Suncu, koje je približno 1.300.000 hiljada puta veće od Zemlje, i planetama koje se bez određene vidljive veze okreću oko njega, dovoljan je da shvatite neograničenost Božije moći.


Kretanje Sunca

Vratimo se opet primjeru putnika koji sjedi u autobusu. Dok se autobus kreće prema svom odredištu, putnik u njemu ima osjećaj da se drveće pored puta kreće u suprotnom smjeru. Slično je i s planetom Zemljom. Dok se Zemlja okreće oko svoje ose, mi imamo osjećaj da se Sunce okreće oko Zemlje. Govoreći o stvaranju Mjeseca i Sunca, Uzvišeni Gospodar u suri El-Enbija jasno nam daje do znanja da su Mjesec i Sunce nebeska tijela koja se kreću: “I svi oni nebeskim svodom plove…”

Međutim, ajet koji glasi: “I Sunce se kreće do svoje određene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg” (Jasin, 38), duže vrijeme se pogrešno razumijevao, tj. na način da se Sunce okreće oko Zemlje. Ipak, danas sa sigurnošću znamo da se Sunce, kao jedna od nekoliko stotina milijardi zvijezda u galaksiji, okreće oko svoje ose i oko centra Mliječnog puta, što direktno potvrđuje istinu navedenu u spomenutom ajetu. Osim toga, kao član jata zvijezda u kojem se nalazi, Sunce karakterizira još jedna vrsta kretanja. Pokušajmo to objasniti primjerom.

Naša atmosfera se kreće zajedno sa Zemljom. Iako se čestice unutar atmosfere kreću u svim pravcima, sve one zajedno se kreću oko Zemlje. Tako je i sa Suncem koje se kreće unutar galaksije, ali i oko drugih galaksija. Ali kako izračunati ovu brzinu? Brzinu Sunca možemo izračunati tako što ćemo kao referentnu vrijednost uzeti jednu fiksnu tačku u odnosu na prosječnu brzinu zvijezda koje se nalaze u dijelu galaksije gdje je smješten i Sunčev sistem. Rezultat takvog računa nam pokazuje da se Sunce u odnosu na lokalnu standardnu fisknu tačku kreće brzinom od 70 hiljada kilometara prema sjajnoj zvijezdi Vega, smještenoj unutar sazviježđa Lira.

Osim što se samostalno kreću unutar galaksije, zvijezde se zajednički kreću i oko centra same galaksije. Brzina ove rotacije zavisi od udaljenosti zvijezde od centra galaksije i njene ukupne mase. Jednu rotaciju unutar Mliječnog puta Sunce obavi za 225 miliona godina. Od momenta stvaranja pa sve do danas, Sunce je napravilo oko dvadeset rotacija unutar galaksije. Krećući se zajedno sa Suncem, planeta Zemlje se okreće oko centra Zemlje brzinom od 792 hiljade km/h.


Kretanje Mliječnog puta

Naša galaksija je samo jedna od milijardi galaksija koje nas okružuju. Za njih možemo reći da su najveće poznate strukture. Ajet koji glasi: “Mi smo nebo moći Svojom sazdali, a Mi, uistinu, još neizmjerno mnogo možemo…” (Ez-Zarijat, 47), potvrđuje činjenicu da se kosmos širi, dok se galaksije međusobno udaljavaju. S galaksijama koje ju okružuju, naša galaksija se kreće u pravcu sazviježđa Lava i Djevice. Naučnici još ne znaju pravi izvor sile koja nas povlači u tom pravcu.

Ako su sve galaksije u stanju kretanja, kako izračunati brzinu Mliječnog puta? Kao što je već poznato, kosmos je ispunjen ostacima kosmičke radijacije koja predstavlja ostatke Velike eksplozije. Uzmemo li ovu radijaciju kao referentnu tačku, možemo reći da se Mliječni put kreće brzinom od 2,1 milion km/h.

I zato, kad sjedimo u svom domu uvjereni da smo u stanju mirovanja, trebamo znati da smo ipak u stanju kretanja i da je brzina tog kretanja rezultat kretanja Zemlje oko svoje ose, kretanja Zemlje oko Sunca, kretanja Zemlje unutar skupa zvijezda koje nas okružuju, kretanja oko centra Mliječnog puta, udaljavanja od drugih galaksija… I zaista, veličanstvena je naša Knjiga, koja sve ove vrste kretanja sažima u ajetu koji glasi: “I tako mi povratnog neba…” (Tarik, 11)

Na vrh