Tajnom njihovog oporavka oduševljen i MMF

Ministar finansija Islanda najavio je uvođenje posebnog poreza od 39 posto za štediše koje žele da povuku novac iz lokalnih banaka i presele u inostranstvo

14. Jun 2015. | 15:28 | S.M
42370


Island se na ovakav potez odlučio jer želi da spriječi odliv novca iz svojih banaka, zbog ublažavanja strogih bankovnih pravila uvedenih prije šest godina.

Osim toga, omogućili su da se direktorima banaka sudi kao kriminalcima, za razliku od SAD-a i Evrope, gdje su banke dobile novčane kazne zbog nepravilnosti u poslovanju, dok su se njihovi čelnici izvukli nekažnjeno.

Naprimjer, izvršni direktor, predsjednik, drugi najveći dioničar islandske Kaupthing banke u februaru ove godine osuđeni su na četiri do pet godina zatvora.

Dok su mnoge Vlade širom svijeta priskočile u pomoć bankama, i sanirale ih novcem poreskih obveznika, Island se odlučio na drugačiji pristup. Osigurali su samo novac domaćih vlasnika bankovnih računa, pa su tako ograničili isplate.

Iako je, kao i gotovo sve druge zemlje Island pretrpio težak udarac zbog finansijske krize, danas je na putu sigurnog oporavka, a kako priznaje i Međunarodni monetarni fond, oporavak je postignut bez ugrožavanja zdravstva i školstva.

Stopa nezaposlenosti pala je na samo četiri posto, čime je Island među najuspješnijim zemljama po tom kriterijumu.

Umjesto održavanja vještačke vrijednosti lokalne valute, prihvatili su inflaciju. To je podiglo cijene na domaćem tržištu, ali i pomoglo jačanju izvoza.

Island je bio prva zemlja u Evropi koju je pogodila finansijska kriza, ali je isto tako i prva čija se ekonomija vratila na nivo prije krize.

Privredni rast je prošle godine usporio, ali očekuje se da će ove i sljedeće godine dosegnuti tri posto, zahvaljujući snažnoj domaćoj tražnji i turizmu.

Inflacija je trenutno na 0,8 posto, što je ispod ciljane od 2,5 posto, ali ove se godine očekuje realni rast plata od blizu šest posto.

Javne finansije su također u solidnom stanju, pa je proračun prvi puta u sedam godina imao suficit, odnosno višak od 1,8 odsto BDP-a.

Na vrh