Trgovinski odnosi: Hoćemo li iskoristiti 920 milijardi eura vrijedno tržište?

Početkom 2015. godine bh. privrednicima je omogućen izvoz njihovih proizvoda na tržišta Norveške, Švicarske, Islanda i Lihtenštajna po bescarinskom aranžmanu. Međutim, mnoge kompanije nisu upoznate s mogućnostima koje EFTA-sporazum pruža, pa u nastavku donosimo pregled njegovih ključnih odredbi

18. Mar 2015. | 07:00 | Ajdin Perčo
37513

Sporazum o slobodnoj trgovini Bosne i Hercegovine i zemalja članica EFTA-e (Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn) na snagu je stupio 1. januara 2015. godine. No, iniciranje početnih pregovora je započelo na zasjedanju Ministarske konferencije zemalja članica EFTA-e održane 24. juna 2010. godine, kad su članice EFTA-e izrazile spremnost za početak pregovora o zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom.

Na prijedlog Savjeta ministara BiH, Predsjedništvo BiH je na svojoj 76. sjednici, održanoj 26. augusta 2010. godine, donijelo Odluku o pokretanju pregovora radi zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).

Na osnovu toga, Sekreterijatu EFTA-e je 17. septembra 2010. godine upućeno “Pismo namjere” s inicijativom za otpočinjanje pregovora koje su prihvatile sve članice EFTA-e. Na zasjedanju Ministarske konferencije zemalja članica EFTA-e, održanom u novembru 2010. godine, članice EFTA-e su i formalno donijele Odluku o započinjanju pregovora o zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini s BiH.

Pregovori o zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i članica EFTA-e započeti su krajem marta 2011. godine, a trajali su do početka maja 2013. godine, kad su razriješena posljednja otvorena pitanja u Sporazumu. Sporazum o slobodnoj trgovini BiH i Evropskog udruženja slobodne trgovine potpisan je 24. juna 2013. godine u Trondheimu (Norveška), za vrijeme održavanja Ministarske konferencije EFTA-zemalja.

Predsjedništvo BiH je 16. septembra 2014. godine donijelo Odluku o ratifikaciji Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i EFTA-članica, a odluka je objavljena u Službenom glasniku BiH 2. oktobra 2014. godine. Tog mjeseca je sporazum dostavljen depozitaru, Vladi Kraljevine Norveške, te u skladu s njegovim odredbama stupio na snagu 1. januara 2015. godine.


Osnovni elementi sporazuma

Pregovori o zaključivanju Sporazuma vođeni su u dva odvojena segmenta koji obuhvataju pregovore o tekstu Sporazuma o slobodnoj trgovini, te pregovore o pristupu tržištu i carinskim koncesijama po sljedećim oblastima: industrijski proizvodi, riba i riblji proizvodi, prerađeni poljoprivredni proizvodi i bazni poljoprivredni proizvodi. Sporazum tretira niz oblasti kakve su osnovne trgovinske odredbe i carinske procedure, intelektualno vlasništvo, plaćanje i kretanje kapitala, investicije i javne nabavke te primjena međunarodnih standarda u oblasti zaštite okoliša i zaštite na radu.

Kad je riječ o carinskim koncesijama, Sporazum podrazumijeva punu liberalizaciju tržišta u oblasti industrijskih proizvoda, značajan stepen liberalizacije u trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima, dok su u oblasti baznih poljoprivrednih proizvoda zaključeni bilateralni sporazumi s pojedinačnim članicama EFTA-e, uz vrlo ograničen stepen liberalizacije.

Prednost za našu zemlju jeste to što je osigurala asimetričnu liberalizaciju, a to u praksi znači otvaranje tržišta EFTA-zemalja za robe porijeklom iz BiH, odmah po stupanju na snagu Sporazuma, dok je liberalizacija s naše strane dogovorena u prijelaznom periodu, zaključno sa 1. januarom 2017. godine. Također, poljoprivredni proizvodi i riba će biti izuzeti od liberalizacije.


Historijat EFTA-e

Trgovinski blok s kojim je BiH potpisala sporazum postoji još od 1960. godine, kad su ga formirale Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i Velika Britanija kao alternativu tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici. Finska je 1961. godine postala zemlja saradnik EFTA-e, a 1986. godine Prednost za našu zemlju je i što je osigurala asimetričnu liberalizaciju, a to u praksi znači otvaranje tržišta EFTA-zemalja za robe porijeklom iz BiH, odmah po stupanju na snagu Sporazuma, dok je liberalizacija s naše strane dogovorena u prijelaznom periodu, zaključno sa 1. januarom 2017. godine postala je punopravna članica. Ali kad su Danska, Irska, Velika Britanija, Portugal, Austrija, Finska i Švedska postale članice Evropske unije, njihovo članstvo u EFTA-i je prestalo.

Sedamdesetih godina su članice EFTA-e zaključile niz bilateralnih sporazuma s Evropskom ekonomskom zajednicom, da bi početkom 1990-ih to rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) između Evropske zajednice i tri članice EFTA-e.

Tokom tog perioda EFTA je razvijala odnose s trećim zemljama, kakve su države srednje i istočne Evrope, te zemlje Mediterana. S ciljem jačanja konkurentske pozicije zemalja EFTA-e na svjetskom tržištu, od 1995. godine geografski opseg sporazuma o slobodnoj trgovini proširio se izvan Evropskog kontinenta.


Sporazumi s trećim zemljama

Zemlje EFTA-e su zaključivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama širom svijeta kreirale jednu od najvećih svjetskih mreža slobodne trgovine te obuhvataju oko 80 posto spoljnotrgovinske razmjene EFTA-zemalja. Od osnivanja EFTA-e, zaključeno je 25 sporazuma o slobodnoj trgovini koji obuhvataju 35 zemalja, uključujući Tursku, Izrael, Čile, Liban, Tunis, Maroko, Makedoniju, Meksiko, Jordan, Singapur, Republiku Koreju, Južnoafričku carinsku uniju, Egipat, Kanadu, Kolumbiju, Savjet za saradnju arapskih država u Zaljevu, Kostariku, Gvatemalu, Panamu, Peru, Hong Kong, Ukrajinu, Srbiju, Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Osim ovih zemalja, članice EFTA-e trenutno pregovaraju i o sklapljanju sporazma o slobodnoj trgovini s: Alžirom, Tajlandom, Indijom, Hondurasom, Indonezijom, Malezijom, Vijetnamom, Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom.


Pozicija BiH u okviru novog sporazuma

Komentirajući poziciju BiH u okviru novog EFTA-sporazuma, Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, rekao je da “uzimajući u obzir da je uvoz iz zemalja EFTA-e gotovo zanemariv u ukupnom uvozu BiH, ako izuzmemo velike količine sirove nafte koja dolazi putem Švicarske, zaključivanje sporazuma neće značajnije utjecati na tržište u BiH. No, očekujemo da će otvaranje tržišta zemalja EFTA-e i dogovorena asimetrija u liberalizaciji dati značajan podsticaj bh. privredi za povećanje izvoza”. Švicarski ambasador u BiH Heinrich Maurer naveo je da su tekstil i municija vrlo značajni izvozni proizvodi BiH u Švicarsku, te da u kombinaciji s kvalificiranom radnom snagom i prihvatljivim cijenama proizvoda i usluga predstavljaju značajan potencijal naše zemlje. Iz ambasade Norveške izjavili su da, prema njihovim podacima, BiH već izvozi oko deset puta više u Norvešku nego što uvozi iz nje, te Norveška očekuje da će ovaj sporazum više koristiti BiH. Neki od ključnih bh. proizvoda koji se prodaju na norveškom tržištu su mašine, namještaj i poljoprivredni proizvodi iz Hercegovine.

Činjenica je da BiH ovim sporazumom dobija pristup tržištu koje, iako ima oko 13 miliona stanovnika, ima veću ekonomiju od naprimjer Turske ili Poljske, te značajnu kupovnu moć stanovnika. Privrednici koji su zainteresirani izvoziti na ovo tržište, osim razgovora sa inozemnim partnerima trebali bi se obratiti i Vanjskotrgovinskoj komori BiH te Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji trenutno organiziraju niz seminara o temi izvoza u zemlje EFTA-e.

37513-2

Na vrh