Turska: Šta mogu biti ekonomske posljedice eventualnog zatvaranja turske granice prema Iraku?

27. Sep 2017. | 12:11 | O. H.
kurdistan(1)

Strasti u Turskoj se ne smiruju nakon što je Regionalna uprava sjeverni Irak održala u ponedjeljak referendum o nezavisnosti.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan već je dao nekoliko izjava kojima je najavio oštre sankcije protiv dojučerašnjeg saveznika Mesuda Barzanija, koji je sproveo svoju ideju referenduma uprkos izostanku podrške međunarodne zajednice za takav korak.

Predsjednik Tayyip Erdogan je najavio da će “zavrnuti ventile” naftovoda kojima Barzanijeva uprava na svjetsko tržište izvozi svoju naftu. Bilo je i još oštrijih izjava u tonu “bez najave jedne noći vam možemo doći” ili “neće imati hljeba jesti”.

Ovakve izjave šefa države izazvale su polemiku u javnosti i među ekonomskim stručnjacima koji podsjećaju da je upravo tržište sjevernog dijela Iraka treći po redu vanjsko-trgovinski partner Turske, odmah iza Njemačke i Velike Britanije, sa kojim se ostvaruje godišnji promet od 7,6 milijardi dolara.

Eventualno i najavljeno zatvaranje graničnih prelaza prema Iraku od strane Turske ugrozilo bi i trgovinu sa južnim dijelom Iraka. Roba bi morala ići preko Irana što bi znatno otežalo, ali i poskupilo, trgovinu te tursku robu učinilo nekonkurentnom.

Najugroženije grane turske privrede u tom slučaju bile bi prehrambena, tekstilna i industrija namještaja, a pogođeni bi bili i zlatari i trgovci dragim kamenjem.

Turski mediji prenose izjavu predsjedavajućeg Udruženja špeditera Turske Bulenta Aymena koji upozorava da već prisutan usporeni protok saobraćaja roba i ljudi na graničnom prelazu Habur negativno utiče na poslovanje. “Svakako da su nacionalni interesi prioritet, ali moramo iznalaziti alternativne metode kako bi gubitke sveli na minimum”, upozorava Aymen i podsjeća da od ukupnog obima izvoza u Irak 45 posto završava u sjevernom dijelu te zemlje, a 55 posto je usmjereno prema južnom dijelu kojim upravlja administracija iz Bagdada.

Stručnjaci upozoravaju da je Irak, nakon Rusije i Turkmenistana, treće po redu tržište za turske građevinske kompanije, koje su samo u 2016. godini u ovoj zemlji pružile usluge u vrijednosti od 12.5 milijardi dolara.

Osim Izraela trenutno niti jedna regionalna, pa ni svjetska država nije podržala referendum koji je inicirala uprava na čelu sa Barzanijem.

 

NV

Na vrh