U sjeni razgovora o formiranju vlasti: Pitanje Mostara "na čekanju"

Nakon što su objavljeni izborni rezultati, počelo se s postizbornim dogovorima oko formiranja vlasti. S obzirom na to da su u Federaciji BiH apsolutni pobjednici SDA i HDZ, pitanje statusa Mostara koji već duže od dvije godine nema lokalnu vlast moglo bi biti konačno riješeno. Ipak, u trenutnim pregovorima, Mostar nije u fokusu

30. Nov 2014. | 20:00 | Mirsad Behram
32281

Kontakata i razgovora na lokalnom nivou u vezi s pronalaskom političkog rješenja za Mostar, između vodećih stranaka hrvatskog i bošnjačkog naroda – HDZ-a BiH i SDA – koje su kod ta dva naroda na proteklim općim izborima “odnijele” najveći broj glasova izašlih birača – nema. To su za Novo vrijeme potvrdili izvori iz spomenute dvije političke partije.

Istina, rekli su nam izvori iz lokalnih organizacija tih stranaka, kontakata na kantonalnom nivou ima, ali oni su prije svega usmjereni na političke pregovore koji se vode oko formiranja vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Navodno, o čemu su pisali i pojedini mediji, vode se razgovori oko toga ko će “uzeti” koje ministarstvo, ali pregovori oko toga kako riješiti mostarski politički čvor zasad su “na čekanju”.

Podsjećanja radi, proteklih dana – što u Sarajevu, što u Hercegovini – u više navrata su se susreli najviše rangirani predstavnici HDZ-a BiH i SDA, ali i tokom tih susreta, od kojih su neki bili daleko od očiju javnosti, najviše je bilo riječi o formiranju vlasti na osnovu izbornih rezultata.


“Podijeliti Mostar sigurno nećemo”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović potvrdili su novinarima nakon sastanka stranačkih delegacija sredinom novembra u Mostaru da je dotaknuto i pitanje pronalaska političkog rješenja za taj grad.

Tako je Izetbegović izjavio da u vezi s Mostarom nisu pričali o detaljima ali da su principi jasni. “Rekli smo da ćemo ispoštovati sve odluke ustavnih sudova, državnog i entitetskih, dakle i onu koja se odnosi na Mostar. Međutim, postoji Vašingtonski sporazum, postoji i Dejtonski sporazum, zaštitni mehanizmi i postoji dobra volja”, rekao je Izetbegović.

Treba podsjetiti da su neki visoko rangirani zvaničnici SDA na lokalnom nivou u ranijim medijskim istupima naveli da neće saopćiti šta je to sa HDZ-om BiH oko Mostara dogovoreno kako ne bi “frustrirali” javnost, što je još više “pospješilo” spekulacije oko toga šta to HDZ BiH i SDA iza leđa javnosti dogovaraju o Mostaru.

“Mostar će biti jedan grad, podijeliti ga sigurno nećemo, a u njemu će biti svi zaštitni mehanizmi koji će garantirati ravnopravnost svih naroda, svih građana u njemu”, rekao je o tome nakon susreta s Draganom Čovićem zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović. On je još najavio da će HDZ BiH i SDA oformiti komisije koje će na pitanju Mostara raditi intenzivno.

“Čim mi krenemo i uspostavimo vlast, jedna naša grupa će odmah intenzivno krenuti dogovarati se oko Mostara kako bi se kreirao ambijent, jer Izborni zakon želimo mijenjati, moramo i taj segment ugraditi u Izborni zakon kako bi se što prije omogućili tehnički preduvjeti da organiziramo izbore u Gradu Mostaru”, rekao je tom prilikom predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.


Međusobno isključivi zahtjevi

Po I dok se čeka da se za Mostar konačno postigne rješenje te nakon više od šest godina održe lokalni izbori, čime bi grad konačno dobio Gradsko vijeće i funkcionirajuću zakonodavnu i izvršnu vlast, mnogi su spremni konstatirati da je život u tom gradu praktično staodsjećanja radi, HDZ BiH se, nakon što je prije nekoliko godina Ustavni sud BiH ukinuo posebna izborna pravila za Mostar, suštinski zalaže za to da i u Mostaru važi izborno pravilo “jedan čovjek – jedan glas”, ističući da taj grad ne bi trebalo da bude nikakav “slučaj” ili izuzetak od ostalih lokalnih zajednica u BiH. Stranka demokratske akcije se u suštini zalaže za to da se vrati uređenje grada s više općina, koje su po Ustavu FBiH izborne jedinice. Vjeruju da bi se time bošnjačka manjina zaštitila od preglasavanja ratom stečene hrvatske većine.

Međutim, analitičari i politički protivnici tih stranaka u više navrata su istakli da se HDZ BiH u Mostaru zalaže za ono protiv čega je na višim nivoima vlasti, u Federaciji i na nivou države BiH, dok se SDA na nivou Mostara zalaže za ono protiv čega je do sada bila na višim nivoima vlasti, naprimjer na nivou Federacije. Smatraju i da su stavovi spomenute dvije partije međusobno potpuno isključivi.


Život u gradu praktično stao

I dok se čeka da se za Mostar konačno postigne rješenje te da se nakon više od šest godina održe lokalni izbori, čime bi grad konačno dobio Gradsko vijeće i funkcionirajuću zakonodavnu i izvršnu vlast, mnogi su spremni ustvrditi da je život u tom gradu praktično stao. Prema oficijelnim statistikama, broj nezaposlenih je premašio cifru od 16.500, što je više od 50 posto radno sposobnog stanovništva. Radnih mjesta je sve manje, a životni standard stanovnika je, pošto se politička blokada odražava i na ekonomiju, drastično opao.

Dokaz tome je i podatak da se broj korisnika javne kuhinje u Mostaru dramatično povećao. Naime, prema podacima iz Narodne kuhinje Crvenog križa Grada Mostara, broj korisnika od početka ove godine povećao se za oko 20 posto, sa 400 na 500, dok su finansijska sredstva koja kuhinja dobija ostala ista, pa Narodnoj kuhinji u Mostaru prijeti zatvaranje.

Da stvar bude gora, velik je i broj građana koji ispunjavaju uvjete za dobijanje makar tog jednog obroka dnevno, ali nema novca da im se taj obrok i osigura. “Taj velik broj obroka zahtijeva veću količinu prehrambenih artikala, za potrebe tog obroka. Cijene su veoma visoke. Nekad nam nije jasno kako se tako brzo te cijene povećavaju”, izjavila je voditeljica Javne kuhinje u Mostaru Mevla Salčin.

Grad Mostar nije u stanju sam finansirati potrebe javne kuhinje. Upomoć zasad priskaču brojni Mostarci, ali i ostali Bosanci i Hercegovci u dijaspori, koji, prema nekim podacima, svojim donacijama podmiruju oko četvrtinu realnih potreba Javne kuhinje. Međutim, ono što toj ustanovi treba, kao i cijelom Mostaru, jeste sistemsko rješenje, kojeg nema bez odvezivanja političkog Gordijevog čvora i konačnog okretanja ka realnim životnim problemima građana.

Oznake: > >

Na vrh