Ukrajinska kriza: Motiv za povećanje pozornosti EU u Bosni i Hercegovini

Za očekivati je da će dramatični događaji u Ukrajini ponukati globalne aktere, naročito EU, da se s ozbiljnošću posveti rješavanju zanemarivih strukturnih problema Bosne i Hercegovine

5. Mar 2014. | 10:09 | I.Č
19737

Premda se na prvi pogled može učiniti da su dramatični događaji u Ukrajini apsorbirali svu pažnju relevantnih evropskih i globalnih aktera, realno je očekivati da će se u narednom razdoblju najveći dio tih aktera, a prije svih EU, s još većom pozornošću i ozbiljnošću posvetiti rješavanju predugo zanemarivanih strukturnih problema u BiH

Ovu ocjenu je u razgovoruj za Agenciju Fena iznio član stručnog Instituta za društveno-polička istraživanja sa sjedištem u Mostaru Milan Sitarski.

Po njegovim riječima, glavni motiv za povećnje pozornosti i ozbiljnosti EU u pristupu BiH bit će upravo poruke ukrajinske krize, koje svjedoče o još nedovoljnoj razini stabilizacije i funkcionalnosti demokracije u pojedinim dijelovima Europe, unatoč njezinom formalnom postojanju, kao i o rizicima inertnog pristupa takvom stanju.

Nova će politika EU najvjerojatnije biti sukladna skorašnjim inicijativama njezine najnovije članice, Republike Hrvatske, koja je za stabilnost BiH najizravnije zainteresirana.

Te su inicijative usmjerene na ubrzanje procesa eurointegracija BiH, paralelno uz rješavanje najtežih problema zemlje uz pomoć same EU, a ne tek po njihovom rješavanju kao preduvjetu za sam početak procesa, što se pokazalo nerealnim, a u svjetlu ukrajinskih, pa i bosanskohercegovačkih zbivanja, čak i opasnim.

Upitan da li i BiH možemo vidjeti “hladnoratovski sukob” SAD-a i Rusije poput onog u Ukrajini, kaže mnogo manje nego u slučaju same Ukrajine, a manje i nego na teritoriju BiH, pa i cijele bivše Jugoslavije tijekom ratova 1990-ih godina.

“Tada su politička vodstva Srbije i RS-a prilično često “igrala na rusku kartu”, nekada s više a nekada s manje uspjeha, uz primjetnu težnju da doprinesu konfrontaciji dviju velesila ili je čak i izazovu. Prozapadna politika predsjednika Borisa Jeljcina je, nasreću, spriječila takav razvoj događaja, mada je Ruska Federacija bila jedan od ključnih aktera tadašnjih zbivanja, naravno s manje utjecaja nego SAD kao tada nedvojbeno dominantna sila, koja je spriječila ostvarivanje maksimalističkih ciljeva Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića i njihovih sljedbenika”, navodi Sitarski.

Naglašava da se danas čak i od predsjednika RS-a Milorada Dodika mogu čuti izjave koje su, unatoč jasno izraženim simpatijama prema ruskoj strani i politici predsjednika Vladimira Putina, usmjerene na ublažavanje i prekid, a ne rasplamsavanje i pogoršavanje rusko-ukrajinskog sukoba.

“Neprocjenjiv je utjecaj koji na takvu evoluciju stavova ima uspješno integriranje neposrednog i šireg okruženja u EU”, ocijenio je Sitarski.

Odgovarajući na pitanje da li SAD i EU nakon dešavanja u Ukrajini trebaju zauzeti čvršći stav prema BiH i učiniti više na ubrzanju njenog euroatlantskog puta, kazao je da naravno trebaju učiniti više na ubrzanju tog puta, a uvjeren je i da hoće, EU prije svega na planu europskih integracija koje su apsolutni prioritet, a SAD na planu euroatlantskih.

“Sasvim je drugo pitanje hoće li se to djelovanje na ubrzanju spomenutih procesa nazvati “čvršćim” ili učinkovitijim stavom, koji najčešće podrazumijeva i fleksibilnost, realističnost i efektivno umjesto deklarativnog uključenja u srž problema, kao i u čemu bi se ogledala eventualna čvrstina stava. Ako bi ona bila na tragu do sada čestog zanemarivanja multietničkog karaktera BiH kao države triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana, ta bi čvrstina opet bila opasno neučinkovita ili čak kontraproduktivna. Zato treba izvući pouke i iz ukrajinskog slučaja, u kome relevantna tijela EU, unatoč nedvojbene podrške novim demokratskim vlastima i teritorijalnom integritetu Ukrajine, stalno podvlače potrebu uvažavanja njezine multietničnosti, čemu su značajan doprinos dale i članice EU koje su matične države značajnih manjina u toj zemlji, prije svih Bugarska i Mađarska”, kazao je Sitarski.

(Agencije)

Na vrh