Univerzitet u Sarajevu održao tribinu povodom Dana državnosti BiH, obratio se i Inzko

23. Nov 2017. | 20:43 | NV
1(170)

Univerzitet u Sarajevu je danas organizirao tribinu kako bi obilježio jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Na tribini o temi “Bosna i Hercegovina danas i sutra“ govorio je Valentin Inzko, visoki predstavnik za BiH.

Riječi dobrodošlice učesnicima tribune, te riječi zahvalnosti gospodinu Inzku, koji se odazvao da govori povodom ovog važnog datuma za našu zemlju, uputio je rektor prof. dr. Rifat Škrijelj naglasivši da je Bosna i Hercegovina 25. novembra 1943. godine voljom svih svojih naroda potvrdila svoju državnost na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u svojim srednjovjekovnim granicama koje su među najstarijim u Evropi.

“Ove historijske činjenice koje govore o osnovnom i najvažnijem obliku političkog organiziranja na prostoru Bosne i Hercegovine su neupitne i imale su ogroman značaj prilikom sticanja nezavisnosti 1992. godine. Jedan od najvećih dometa ZAVNOBiH-a jeste i taj da je Bosna i Hercegovina kao država Bošnjaka, Srba, Hrvata i drugih građana koji u njoj žive, nastavila svoju stogodišnju tradiciju suživota multietičnosti, multireligioznosti i multikulturalnosti”, naglasio je rektor Škrijelj.

Također, izrazio je mišljenje da uprkos svim nastojanjima i destrukcijama da se ove vrijednosti multietičnosti prikažu kao vještačkim i nemogućim, mi moramo istrajati na njihovoj afirmaciji jer je to garant opstanka države Bosne i Hercegovine i u budućnosti. Uz upućene čestitke povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, rektor Škrijelj je uputio i želju da što prije postanemo članica Evropske unije gdje i kulturološki i povijesno svakako pripadamo.

Na početku izlaganja Valentin Inzko je uputio riječi zahvalnosti rektoru Škrijelju na organizovanju skupa kojim se obilježava jedan ovako značajan dan kao što je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, te izrazio zadovoljstvo na prilici da povodom ovog značajnog dana razgovara sa predstavnicima akademske zajednice, a posebno sa studentima.

Izlaganje o temi Bosna i Hercegovina danas i sutra, Inzko je počeo sa pregledom od Daytonskog sporazuma do danas, naglasivši da je prije 22 godine Daytonski mirovni sporazum okončao troipogodišnji rat.

“Mir ne treba uzimati zdravo za gotovo i on je temelj za izgradnju zemlje. Iako je mir od najvažnijeg značaja, on sam nije dovoljan da se postigne napredak. Za to je potrebna najmanje dvostruka volja: politička i volja da se postigne kompromis”, kazao je Inzko.

Osvrnuvši se na napredak ostvaren u izgradnji mira i reintegraciji zemlje od 1997. godine Inzko je naglasio da je ponovo uspostavljena sloboda kretanja, milion izbjeglica dobilo je svoje domove natrag, ojačane su državne institucije, stabilizovana je ekonomija, te je uspostavljeno državno pravosuđe kako bi se unaprijedila vladavina prava.

“Budućnost Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji”, istakao je Inzko, te podsjetio da je proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji počeo 2003. godine, kada je Evropsko vijeće u Solunu donijelo odluku i priznalo BiH kao “potencijalnu zemlju kandidatkinju“.

“Od tada do danas, Bosna i Hercegovina je 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 2015. Proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji i dalje je glavna dodirna točka za sve političke aktere u zemlji, te je najbolja šansa za održivu stabilnost i napredak”, naveo je Inzko.

Govoreći o tome šta će EU donijeti Bosni i Hercegovini i regionu, Inzko je naveo da je najznačajniji učinak perspektive članstva u Evropskoj uniji do sada njena uloga uporišta za reformske procese. Također je istakao kako Bosna i Hercegovina teži aktivaciji u članstvu u NATO-u, te naglasio da pridruživanje NATO-u potiče lidere i institucije Bosne i Hercegovine da zemlju učine demokratičnijom, sa čvrstom institucionalnom strukturom, te da pokreću reforme u sektorima sigurnosti i odbrane.

Izlaganje o temi Bosna i Hercegovina danas i sutra Inzko je završio čestitkom u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine i riječima:

“Proces euroatlantskih integracija će ići u prilog boljem sutra u BiH, još više učvrstiti stabilnost, ekonomiju i vladavinu prava”, sve elemente koji su ključni za bolju i prosperitetniju Bosnu i Hercegovinu.

 

NV

Na vrh