Usvojen Zakon o akcizama u BiH nakon duge rasprave u Parlamentu BiH

15. Dec 2017. | 08:01 | NV
parlament(51)

Sa 22 glasa “za” i 20 “protiv”, duboko iza ponoći, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je set zakona o akcizama. Suzdržanih nije bilo. Ovim je okončava višemjesečna drama koja je državni parlament podjelila u dva tabora koji su, kao rijetko kada prije, ovaj put bili uspostavljeni uprkos entitetskoj granici.

Sjednica na kojoj se počelo raspravljati o ovim zakonima počela je jučer oko 15 sati i trajala je preko 16 sati sa mnogim prekidima, odnosno pauzama koje su tražili članovi parlamenta.

Ovi zakoni usvojeni su iz petog pokušaja, u proceduri su bili duže od godinu dana i do danas nije bilo većine za njihovo usvajanje. U međuvremenu su zatupnici SBB-a promjenili mišljenje i odlučili podržati predloženi zakon za kojeg je opozcija tvrdila da se ne zna ni ko je predlagač istog. SBB je promjenio stav nakon što su, kako su objasnili, dobili garancije da će novac biti namjenski utrošen za izgradnju cesta u BiH.

Protiv izmjena zakona su bile iste stranke koje su bile i protiv hitne procedure koje je izglasana prije same rasprave o zakonu, i to Savez za promjene, Nezavisni blok, SDP, DF, A-SDA, BPS i Đorđo Krčmar, nezavisni poslanik koji je ranije napustio SDS.

Za izmjene seta zakona o akcizama glasali su SDA, SBB, HDZ BiH, HDZ 1990 i SNSD Milorad Dodik, iako SNSD nije dio vlasti na državnom nivou, a iz SBB su poručili da će napustiti tu istu vladu.

Poslanici opozicije žestoko su se protivili predloženom zakonu, pokušavajući tražiti odgađanje sjednice ili ponovno neizglasavanje zakona. Predsjedavajuća PS BiH Borjana Krišto čak je oduzimala riječ diskutantima, a Maja Gasal Vražalica (DF) je tada kazala da je prestala demokratija i da je uvedena diktatura.

Grupa zastupnika je, koji su se protivili usvajanju ovoga zakona, tražeći pauze u radu parlamenta pokušala onemogućiti njegovo usvajanje, a u toku diskusije su tvrdili da će zakon donijeti više štete nego koristi građanima te da se glasanjem za zakon vladajućim strankama daje novac u predizborno vrijeme.

Iz Nezavisnog bloka su tvrdili da će usvajanje ovoga seta zakona dovesti do poskupljenja različitih roba i usluga i da će to najviše osjetiti najsiromašniji dijelovi stanovništva u BiH.

Saša Magazinović (SDP), Momčilo Novaković (PDP-NDP) i Jasmin Emrić (A-SDA) su kritikovali objašnjenje samog zakona. Novaković je izjavio da je studirajući ekonomiju naučio da se ekonomske reforme nedovoljno razvijenih zemalja ne mogu provoditi povećanjema poreznih stopa.

 

Uloga Wigermarka

Aleksandra Pandurević (SDS) je tokom čitavog dana oštro istupala protiv predloženog zakona i upozorila na negativnne immplikacije na cijelo društvo.

“Da li ste svjesni situacije u BiH? Ovaj Parlament je u blokadi već dva mjeseca. Tek nakon večeras bit će teže. Kad ne poštujete pravila dobijete anarhiju, jer onda sebi svako da zapravo da radi šta hoće. Pogledajte u javnosti šta se govori. Pritisaka je bilo od strane Larsa Gunnara Wigemarka, a to je njegovo pravo, kao što mi treba da zastupamo interese onih koji su nas birali…”, kazala je Pandurević.

“I šta se desi? Neke kolege odu kod Wigemarak kući na kolač, pojedu kolač i očito neki zapis u kolaču, promijene mišljenje, i ne zanima ih kako će narod živjeti nego šta misli gospodin Wigemark. Dolazio je na kućne aderese i nekih kolega iz mog Kluba, ali je odbijen, uz osmijeh i kafu”, dodala je Pandurević.

Mirsad Đonlagić, iz SBB-a, je izjavio da njega niko nije zvao na kolače, ali da lobiranje ne mora nužno biti negativna pojava.

“Jasna izjava gospodina Wigemarka i drugih, poput Hahna i Inzka, nije to bilo lobiranje. Kod nas je pojam lobiranja u negativnom kontekstu, a za svaku odluku se mora lobirati, pa i unutar BiH. Milsim da je međunarodna zajednica zainteresovana za ovakve vrste infrastrukturnih projekata”, izjavio je Đonlagić.

U HDZ-u i SNSD-u tvrde da nije bilo lobiranja, niti kolača.

“Kod mene niko nije lobirao, molim Vas lijepo. Ne vjerujem da je ikog iz SNSD-, jer mi nismo osobe kojima treba, kod nas ili jeste ili nije”, kaže Dušanka Majkić iz SNSD-a.

“Gospodin Wigemark nikada s nama nije govorio o toj temi, barem sa mnom kao predsjednikom kluba”, kazao je Nikola Lovrinović iz HDZ -a.

“Bio sam po pozivu gospodina Wigemarka u rezidenciji, bila je kafa i kolači. Ono što je mene iznenadilo – ja sam očekivao da će tema biti bosanski jezik u RS, ali se on pretvorio u bankara i pričali smo o povećanju akciza”, izjavio je Sadik Ahmetoović iz Nezavisnog bloka.

Šefik Džaferović (SDA), član Kolegija Predstavničkog doma smatra kako komentari pojedinih zastupnika o lobiranju šefa Delegacije EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka izlaze izvan okvira uljudnog i korektnog ponašanja članova Parlamenta.

Ranije, pet članova Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH bilo je protiv seta zakona o akcizama. Na komisiji su bili uz poslanicu SDS-a, Aleksandru Pandurević i Nenad Lalić, Salko Sokolović iz Nezavisnog bloka, Damir Bećirović iz DF-a, i Jasmin Emrić iz A-SDA.

U konačnici to nije bilo dovoljno za obaranje zakona od kojeg vlast očekuje mnogo i najavljuje različite razvojne projekte. Ostaje pitanje da li se o tako važnim zakonima mora glasati po hitnom postupku i duboko iza ponoći.

Zagovornici ovoga zakona su također se pozivali na “Reformsku agendu”, ističući da je usvojeni zakon važan za put BiH u Evropsku uniju.

 

Ko je vlast, a ko opozicija?

I nakon usvojenog seta zakona, čiji će se benefiti/štete zbrajati u mjesecima i godinama koje dolaze, postavlja se pitanje ko čini vlast na državnom nivou i da li ona uopšte postoji.

Stranke iz RS-a, a koje čini Vijeće ministara, glasale su protiv ovoga seta zakona, dok su opozicioni poslanici Milorada Dodika glasali za njegovo usvajanje. Set zakona je podržao i SBB koji je najavio da se povlači iz Vijeća ministara i odlazi u opoziciju.

Da li će sva ova dešavanja imati dodatne implikacije na političku scenu u BiH i da li sve ovo nagovještava nove političke saveze, ostaje da se vidi.

 

NV

Na vrh