Venan Hadžiselimović: Naftna imperija iz Tešnja

Usljed pada cijena nafte na svjetskim berzama, kompanije koje se bave distribucijom goriva na bh. tržištu su se našle pod pritiskom da smanje prodajne cijene. Istovremeno, formiranje cijena goriva je mnogo kompleksniji proces nego što se misli. U konačnici, voditi domaću firmu koja uspješno posluje u ovoj branši usprkos konkurenciji nekih od najvećih stranih firmi, uspjeh je vrijedan pažnje. O ovim ali i mnogim drugim temama razgovarali smo s Venanom Hadžiselimovićem, izvršnim direktorom kompanije “HIFA-OIL d.o.o.”

29. Dec 2014. | 10:32 | Ajdin Perčo
33562

Uspješan razvoj svake kompanije u velikoj mjeri zavisi od kvalitetnih menadžera koji u skladu s vizijom osnivača dostižu zacrtane ciljeve. Upravo taj prijenos ovlasti predstavlja izazov velikom broju domaćih kompanija, ali ne i kompaniji “HIFA-OIL” čiji se osnivač Izudin Ahmetlić može osloniti na kvalitetan menadžerski kadar. Tom kadru pripada i Venan Hadžiselimović, izvršni direktor ove kompanije, s kojim smo razgovarali o brojnim pitanjima, počevši od uvijek interesantnog naftnog tržišta pa do izazova s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju.


Grupacija “HIFA” objedinjuje niz međusobno povezanih privrednih društava. Možete li nam reći nešto više o grupaciji te o historiji nastanka i razvoja firme?

“HIFA-OIL” je zapravo odvojen pravni subjekt koja ima prefiks kao i ostale kompanije iz grupacije “HIFA”, ali počelo je osnivanjem benzinske pumpe u Tešnju davne 1995. godine. Nakon toga je osnovano niz firmi koje samostalno djeluju s različitim učešćem na tržištu. Kad govorimo o svima njima, ukupan broj zaposlenih je oko 450, obim prodaje je oko 650 miliona KM, glavni proizvodi su naftni derivati, a ukupan obim tržišta koja zauzimamo je oko 25 posto, što uključuje veleprodaju i maloprodaju. Uvoz naftnih derivata vrši se uglavnom iz rafinerija iz okruženja s kojima imamo potpisane ugovore, što ne znači da nemamo pristup i drugim izvorima koji su konkurentniji.


Kako izgleda rad u kompaniji čije je sjedište u Tešnju, poslovanje regionalno, a na biznis utječu globalni događaji u naftom bogatim područjima? Na koji način se Vaš tim suočava s takvim izazovima?

Zvučat će čudno, ali odgovor je: vrlo jednostavno. Da biste radili ovako velik posao, nije presudno biti u nekom većem gradu. Tešanj je sredina poznata po izuzetnom poduzetništvu, bogata ljudima sposobnim da vode kompanije i upravljaju velikim biznisom. Kako biti ukorak sa svim izazovima, odnosno kako im doskočiti, naš odgovor na to pitanje leži u činjenici da smo stalno u kontaktu sa svima koji s našom kompanijom imaju dodirne i interesne sfere, pa jasnom i brzom razmjenom informacija donosimo odluke koje su do sada, kako vidite, rezultirale uspjehom. Također, ovdje naglašavam nevjerovatnu viziju i odličnu strategiju našeg vlasnika, što je svakako pomoglo da izlazimo nakraj sa svim izazovima koje donosi ovaj posao.


Izvozite i na regionalna tržišta, što predstavlja velik uspjeh. Na koji način ste se “probili” na inozemna tržišta i šta bi u tom smislu moglo biti lekcija za ostale bh. firme iz sličnih ali i drukčijih industrija?

Ja volim reći da je svaka tona, kilogram, litra ili koliko god izvoza iz Bosne i Hercegovine u bilo koju zemlju velik uspjeh. Ovo govorim iz prostog razloga što je riječ o jednom trnovitom putu koji nije adekvatno popločan podrškom onih koji trebaju kreirati preduvjete za firme koje izvoze. Sav posao je trud vlasnika, menadžmenta i uposlenika koji s punom ozbiljnošću i obećanjima koja su data ispoštuju sve ugovorne obaveze. Zahvaljujući našem takvom odnosu prema poslu, tržište nas je prepoznalo i, kao što vidite, rezultat je izvoz na jedno od najzahtjevnijih tržišta kad je u pitanju snabdijevanje bitumenom – Austriju. S ponosom kažemo da smo trenutno jedan od naozbiljnijih isporučilaca najvećim kompanijama u ovoj zemlji.


Nedavni dolazak “Gazproma” na bh. tržište dodatno je pojačao konkurenciju na polju prometa i prodaje goriva i ostalih srodnih proizvoda. Tu je naravno i “INA” te niz drugih manjih kompanija u tom sektoru. Kakva je tržišna pozicija kompanije “HIFA OIL” glede konkurencije i u čemu su njene kompetitivne prednosti u odnosu na ostale?

Za nas je svaka zdrava i korektna konkurencija dobrodošla, tako da je neophodno održati politiku poštivanja svakoga ko radi na profesionalan i ozbiljan način sve do momenta dok ne preraste u nelojalnu konkurenciju koja narušava stanje na tržištu i ide na štetu kupaca, a naš cilj je njihova zaštita. Ali i u ovakvoj konstelaciji odnosa “HIFA OIL” zadržava isti tržišni udio kao i do sada, s ukupno distribuiranih 270.000 tona različitih derivata, koristeći sve prednosti koje smo do sada imali, poput sistemskog i ozbiljnog pristupa u poslovanju, kvalitetu proizvoda i usluga, mladom stručnom kadru itd.


Kupujete li proizvode i od Rafinerije “Brod” i kakav je Vaš stav o toj kompaniji, kvalitetu njihovih proizvoda i ulozi na domaćem tržištu nafte i naft “Ukupan broj zaposlenih je oko 450, obim prodaje je oko 650 miliona KM, glavni proizvodi su naftni derivati, a ukupan obim tržišta koje zauzimamo je oko 25 posto, što uključuje veleprodaju i maloprodaju” nih derivata?

Mi svakako imamo određeni ugovorni odnos s Rafinerijom “Brod”, prije svega kao glavni kupac “crnih derivata”, ali djelimično i ostalih proizvoda koji su u njihovom portfelju. Rafinerija “Brod” je investirala značajna sredstva s ciljem osiguranja kvaliteta naftnih derivata, tako da sada na tržištu prodaju derivate koji zadovoljavaju standarde koje nameću zakon i pravilnici. Neovisno od različitih mogućnosti koje se nama kao kompaniji pružaju s aspekta nabavke, mi smo svojim odnosom prema Rafineriji “Brod” dokazali da mogu računati na nas kao na najozbiljnijeg partnera, te vjerujem da će i dalje prepoznavati taj značaj u daljim poslovnim odnosima.


Bh. građani su često zbunjeni iznenadnim povećanjem, a ponekad i smanjenjem cijena goriva. Možete li pojasniti koji su to faktori koji djeluju na formiranje konačne maloprodajne cijene goriva na benzinskim pumpama?

Nepobitna činjenica je da u svijetu naftnog biznisa najmanji značaj imaju faktori za koje je realno očekivati promjene, poput odnosa ponude i potražnje, sukoba, elementarnih nepogoda i sl. Danas smo svjedoci da je veoma teško predvidjeti kretanja cijena u jednom pravcu, iako svi pokazatelji govore da bi tako trebalo da bude. Jasno je da promjene na berzama treba da imaju određeni utjecaj na maloprodajne cijene na pojedinačnim tržištima, ali treba imati na umu da berza nije jedina ta koja diktira takvu promjenu. Naime, postoje rafinerije koje vrlo često i unatoč promjenama ne mijenjaju svoje premije, dok to građani na pumpama očekuju. No, smatram da treba uzeti u obzir sve aspekte utjecaja i naravno korektno postavljati i kreirati cijene u maloprodaji, a sve s ciljem zaštite potrošača. Budimo realni, postoje i krajnosti u cijenama na maloprodajnom tržištu, bilo da je riječ o višim ili o nižim, te treba postaviti pitanje zašto je to tako i koji su to razlozi koji opravdavaju takvu cjenovnu politiku ko god da njome diktirao.


Bosna i Heregovina je ovisna o uvozu goriva. Koliko to utječe na stabilnost opskrbe i cijena goriva? Postoji li išta što država ili bh. kompanije mogu učiniti na ovom polju?

Mnogo evropskih zemalja je ovisno, tako da nismo značajno u podređenijem položaju u odnosu na ostale. Slažemo se da treba raditi na alternativama snabdijevanja kako ne bismo došli u poziciju monopolizacije tržišta od manjeg broja rafinerija. Kad je u pitanju odnos države, mislim da se krenulo u pozitivnom pravcu stavljanjem kvalitetnije pozicije Terminala u Pločama na raspolaganje tim alternativnim, tako da “HIFA OIL” svojim kupcima uvijek osigurava stabilnost u snabdijevanju bez obzira na ovisnost koju imamo kao zemlja.


Cijene goriva u BiH su relativno niske u usporedbi sa zemljama Evropske unije, ali i s cijelim regionom. Kako objašnjavate ovu pojavu?

Vaše pitanje jedan je od dokaza da se koliko-toliko vodi računa o tržištu kakvo je BiH. Opet ponavljam, treba imati jasniju komunikaciju s domaćom javnošću koja sigurno ima razumijevanja ako joj se korektnije objasne promjene koje mogu utjecati na cijene.


Gdje vidite “HIFA OIL” za deset godina?

Zvučat će pomalo smiješno, ali u ovom poslu dugoročno planiranje je sedam dana, što ne znači da vizija kompanije “HIFA OIL” ne postoji, ali obazrivosti i objektivnosti kad je u pitanju nafta nikad ne manjka. Mogu reći da je “HIFA OIL” jedna od najozbiljnijih kompanija, s vlasnikom čija je vizija jasna te strategijom i menadžmentom spremnim na sve izazove koliko god oni trajali, a sigurno će to biti duže od deset godina.


Venan Hadžiselimović je izvršni direktor kompanije “HIFA-OIL d.o.o.” sa sjedištem u Tešnju i ima skoro deset godina iskustva rada u naftnom sektoru. Rođen je 1975. godine u Doboju. Osnovnu školu i Srednju matematičko-fizičko-računarsku školu završio je u Tešnju, Ekonomski fakultet na Univerzitetu u Sarajevu, a magistrirao je 2009. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Doktorsku disertaciju s temom “Unapređenje upravljačkih procesa naftnih kompanija u BiH uz primjenu savremenih menadžerskih koncepata” odbranio je 3. septembra 2014. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Ima više od 15 godina poslovnog iskustva na raznim menadžerskim pozicijama te istraživačko iskustvo stečeno tokom rada unutar različitih institucija visokog obrazovanja u BiH.

Na vrh