Vijećnica je obnovljena, a izgorjela arhivska građa trajno izgubljena

25. Aug 2017. | 22:47 | NV
FNA_61326

Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) BiH okupila je danas u Vijećnici predstavnike vlasti, kulturne i djelatnike iz drugih oblasti na obilježavanju 25 godina od granatiranja tog reprezentativnog objekta iz austro-ugarskog perioda.

Prigodnim programom prisjetili su se perioda razaranja te zgrade, uništenja većine knjižnog fonda, istaknuli doprinos onih koji su sudjelovali u gašenju požara do kojeg je došlo nakon što je zgrada granatirana, ali i ponovo pozvati nadležne organe da riješe status (izvori finansiranja, osiguranje odgovarajućih uvjeta rada) te ali i drugih institucija kulture koje to zaslužuju i država to treba da im riješi.

Direktor NUB-a Ismet Ovčina podsjetio je da još neriješeno pitanje pravno-finansijskog statusa otežava redovan rad te biblioteke, ali i istaknuo napore Ministarstva civilnih poslova BiH što ih čine u pravcu rješavanja dugogodišnje agonije te i ostalih šest institucija kulture od značaja za BiH, koje čuvaju njeno kulturno naslijeđe.

“U 72 godine postojanja, NUBBiH je preživjela granatiranje, paljenje, nehumane uvjete rada, bez redovnih izvora prihoda, ali je opstala za dobrobit korisnika, kulturne i akademske zajednice BiH”, kazao je Ovčina. Podsjetio da je i na to da je NUB BiH, s ciljem rješavanja statusa u zgradi Vijećnice, u junu 2014. pokrenula sudski spor kod nadležnog suda u Sarajevu.

Resorni državni ministar Adil Osmanović ukazao je na materijalnu štetu koja je uzrokovana granatiranjem Vijećnice, ali i na nenadoknadivi gubitak koji je nastao uništenjem knjiga i arhivske građe.

“Zgrada Vijećnice je obnovljena, knjižni fond će biti donekle nadoknađen, ali nažalost izgorjelu arhivsku građu nije moguće rekonstruirati, značajan dio je trajno izgubljen”, naglasio je.

Ističe da je preostalo još da se riješi odnosno potvrdi pravni status NUB-a kao institucije od posebnog značaja za državu i njene građane.

“Sve dok trajno ne riješimo pitanje pravnog statusa NUB-a i ostalih šest institucija kulture BiH ne možemo reći da smo sanirali posljedice svjesnog i namjernog paljenja Vijećnice 25. augusta 1992. godine”,  naglasio je. Nada se političkoj i općoj civilizacijskoj odgovornosti za rješavanje tog pitanja, čime bi društvo pokazalo ozbiljnost.

Komandir vatrogasne ispostave Profesionalne vatrogasne jedinice u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kemal Cacan prisjetio se danas tog augusta prije 25 godina kad je zajedno sa nekolicinom kolega, gasio požar na Vijećnici. Danas je u tu zgradu ušao prvi put, nakon 25 godina. Osjećanja su mu pomiješana. Kaže da su možda mogli i više uspjeti u gašenju samo da su imali dovoljno ljudi i vode, ali i dodaje da je to ipak bilo ratno vrijeme.

Unutrašnjost Vijećnice uništena je u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja, u noći 25. na 26. august 1992. godine. Nadljudskim naporima vatrogasaca, zaposlenika NUBBiH i građana Sarajeva, spašeno je što se spasiti moglo. Po UNESCO-ovim zvaničnim podacima, razaranjem Vijećnice plamenom je uništeno 90 posto fundusa od približno tri miliona bibliotečkih jedinica kojim je raspolagala ta biblioteka.

Zaposlenici NUB-a danas su zahvalili donatorima koji su im dosad donirali knjige. Zahvalnice su uručili i ministru Osmanoviću, Jusufu Pušini za Općinu Stari Grad, te Kemalu Cacanu i  Vatrogasnoj ispostavi Profesionalne vatrogasne jedinice u Kantonalnoj upravi civilne zaštite koja se nekada zvala Profesionalna brigada grada Sarajeva.

 

NV / Fena

Na vrh