Wigemark: Zemlje aspirantice ne mogu praviti selekciju obaveza

Republika Slovačka će početkom jula preuzeti predsjedavanje Vijećem Evropske unije (EU). Slovačka će predsjedavanje preuzeti od Kraljevine Holandije koja je na čelu Vijeća EU bila tokom proteklih šest mjeseci

29. Jun 2016. | 14:03 | Dž.A.
FNA_25332

Foto FENA

Tim povodom, danas je u Sarajevu Delegacija EU u BiH u saradnji s ambasadama Holandije i Slovačke organizirala okrugli sto na kojem su razmatrani različiti aspekti aktuelne političke, ekonomske i sigurnosne situacije te najnoviji izazovi s kojima se EU susreće.

U fokusu sudionika skupa su pitanja u vezi s rezultatima referenduma u Velikoj Britaniji, čiji su se građani većinski izjasnili za izlazak iz EU, ali i prisutni problemi koji se tiču ekstremizma, migracijske krize, složene situacije na istočnoj granici EU, ali i razvoja situacije u regionu, te posebno pitanja vezana za evropski put BiH.

Šef  Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark pozvao je na saradnju i konstruktivan pristup u rješavanju svih aktuelnih problema.

Obraćajući se u uvodnom dijelu skupa, osvrnuo se na genezu odnosa EU i regiona zapadnog Balkana i u tom okviru na mogućnosti koje se nude Bosni i Hercegovini u sklopu evropskog integracijskog procesa, istaknuvši da je EU tu da ostane.

Pozdravio je napore političkih lidera u BiH, izražavajući žaljenje zbog posljednjih dešavanja, aludirajući na situaciju u  vezi s adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te istaknuo spremnost zemalja EU da i nadalje pružaju podršku pozitivnim procesima u BiH i regionu.

Ambasador Wigemark ukazao je na izuzetno važne aktivnosti koje su poduzeli bh. dužnosnici , na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini u pogledu promocije ozbiljnih i sistematičnih reformi – ekonomskih, socijalnih i u oblasti vladavine prava.

Ocijenio je da je nužno nastaviti reforme u BiH, a glavnim izazovima za našu zemlju označio je ekonomska pitanja – izuzetno visoku stopu nezaposlenosti mladih, izostanak bolje perspektive za bh. građane, te osjećaj da BiH ne ide u odgovarajućem smjeru, pozivajući se na prioritete sadržane u „Reformskoj agendi“.

Uz uvjerenje da je ostalo još puno mogućnosti za BiH, Wigemark je konstatirao da se treba usmjeriti na te mogućnosti, a ne na probleme.

Podsjetio je da se približavaju lokalni izbori u BiH, te zaključio da se ne može dopustiti da svaki izbori budu kočničari pozitivnih procesa.

Wigemark je pozdravio činjenicu da MMF i druge međunarodne finansijske institucije pozitivno ocjenjuju postojeće reforme u BiH, uz uvjerenje da će MMF i Svjetska banka (WB) zajedno s Evropskom unijom nastaviti pružati potporu na tom planu.

Upozorio je da zemlje aspirantice za prijem u EU ne mogu praviti selekciju obaveza, odnosno ipunjavati samo one koje joj trenutno odgovaraju, što vrijedi i za BiH.

U tom kontekstu je podsjetio na obavezu BiH na planu adaptacije trgovinskog dijela SSP-a uz ocjenu da taj korak neće ni na koji način načiniti štetu privredi BiH, te odbacio navode u vezi s tim, nazivajući ih malicioznim.

O tome što podrazumijeva predsjedavanje Vijećem EU govorio je ambasador Kraljevine Holandije u BiH Jurriaan Kraak, sumirajući probleme s kojima se njegova zemlja suočavala tokom tog perioda, uključujući izazove poput terorizma, migranske krize i situacije na istočnoj granici EU.

Istovremeno, podsjetio je i na pozitivne pomake u okviru EU ostvarene na ekonomskom planu i u sektoru energetike, ocijenivši da su dijalog, saradnja i koordinacija aktivnosti ključni za ostvarivanje boljih rezultata.

Ambasador Kraak je u osvrtu na situaciju u BiH pozvao bh. dužnosnike da ulože dodatne napore na provedbi ambicioznog plana, a koji se odnosi na evropski put BiH, podsjećajući na preduvjete – adaptaciju SSP-a što će omogućiti kompanijama iz BiH pristup tržištu EU, te mehanizam koordinacije, kao i potrebu uspostavljanja interakcije između nivoa vlasti u BiH, ali i između BiH i EU.

Izrazio je žaljenje zbog kašnjenja BiH, uz uvjerenje da će se prepoznati hitnost ispunjavanja spomenutih uvjeta, te da će BiH sustići susjede i fokusirati se na ono što je bitno, odnosno ponuditi konkretna djela, „a ne izmišljati probleme za svako rješenje“.

Uime zemlje koja preuzima predsjedavanje Vijećem EU ambasador Republike Slovačke u BiH Jan Pšenica podsjetio je na korake njegove zemlje u procesu integracije koja je pregovore s EU počela 2000. godine, zaključila ih 2002. i pridružila se EU 2004. godine.

Podsjetio je i na sve benefite, odnosno direktne koristi koje je njegova zemlja ulaskom u članstvo EU ostvarila u ekonomskom i uopće demokratskom razvoju.

Ukazao je, također, na činjenicu da BiH, zbog nekih tehničkih pitanja koja su se davno mogla riješiti, ponovno zaostaje, naglašavajući da je Slovačka bila spremna na lobiranje u BiH da bi aplikacija BiH za članstvo iz februara bila stavljena na dnevni red u julu u Briselu.

Kada se radi o prioritetima na nivou EU, ambasador Pšenica je kazao da će slovačko predsjedavanje biti veoma aktivno te da će se fokusirati na posljedice izlaska Velike Britanije, pitanja migracije, načine na koji će EU odgovoriti na ove izazove.

Precizirao je da će se plan predsjedavanja Slovačke usmjeriti na četiri prioriteta, a prvi je ekonomsko jačanje, uključujući otvaranje radnih mjesta, podizanje konkurentnosti, budžet EU za narednu godinu, te rad na bankarskoj uniji, kao i prevazilaženje fragmentacije finansijskih tržišta.

Drugi prioriet EU jeste moderno i jedinstveno tržište i njegovo prilagođavanje na aktuelnu situaciju, s fokusom na energetsku uniju.

Po riječima ambasadora Pšenice, treći prioritet slovačkog predsjedavanje odnosi se na održivu migracionu politiku, a planom je predviđeno i poboljšanje funkcioniranja Šengenskog prostora, sistema azila i rješavanje aktuelnih sigurnosnih pitanja, odnosno borba protiv terorizma.

Četvrti prioritet slovačkog predsjedavanja jeste globalno angažirana Evropa, što podrazumijeva njeno sudjelovanje u razješavanju kriznih žarišta, a u fokusu će se naći i politika proširenja, te trgovinska politika, posebno budućnost trgovine s Kanadom, SAD-om i Kinom.

“EU je donijela dosada neviđen period mira, prosperiteta i stabilnosti za zemlje- članice i evropski prostor i mi bismo sada trebali nastaviti aktivnosti na prilagođavanju tog projekta novonastalim okolnostima i želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao dio tog procesa”, poručio je ambasador Pšenica.

 

(FENA)

Na vrh