Za predsjednika Srbije kandidirat će se Nikolić, Šešelj, Dačić i Ljajić

Do isteka mandata predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću ostalo je još godinu dana, ali on je već objavio ponovnu kandidaturu, a u utrci će mu se pridružiti još najmanje trojica protukandidata - Vojislav Šešelj, Ivica Dačić i Rasim Ljajić

17. May 2016. | 13:28 | Dž.A.
izbori

Kandidaturu za predsjednika Srbije su, nakon što je to još prije izvanrednih parlamentarnih izbora učinio aktualni šef države, objavili predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS) i šef diplomacije Ivica Dačić, vođa radikala (SRS) Vojislav Šešelj i predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasim Ljajić, ministar trgovine i turizma u srbijanskoj vladi. Nijedna oporbena stranka nije istaknula svog kandidata.

Politički analitičari ne dovode u pitanje motive četvorice pretendenata na mjesto šefa države, a kandidaturu godinu istaknutu dana unaprijed objašnjavaju “kontinuiranom izbornom kampanjom” koja u Srbiji traje još od prošlih prijevremenih parlamentarnih izbora 2014. godine. Stalna kampanja ili potreba da se ojača pozicija unutar stranke – dva su motiva kojima se tumače preuranjene kandidature.

“Da se ne bi sjetili građani kako loše žive i kako rastu nejednakosti – mi imamo političkih događaja koliko god hoćete. Poglavito je ova vlada poznata po sinkopiranom političkom prostoru. Ako nema izbora, onda je rekonstrukcija vlade”, kaže za televiziju RTS profesor Fakulteta političkih znanosti Zoran Stojiljković.

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković drži kako su neki od kandidata koji su “požurili sa kandidaturom” prije svega željeli sebe istaknuti kao političke ličnosti, misleći pritom na Dačića, Šešelja i Ljajića.

“Nikolićeva kandidatura ovisi o potpori Aleksandra Vučića koji je najpopularnija osoba u Srbiji”, kaže Stanković.

U sadašnjoj lepezi rejtinga na političkoj sceni u Srbiji upravo bi potpora Aleksandra Vučića mogla Nikolića favorizirati u odnosu na protukandidate.

Analitičari ocjenjuju da ova četiri kandidata neće biti jedina na glasačkom listiću, a ostaje otvoreno pitanje hoće li puno kandidata značiti i neizvjesniju izbornu utrku.

Neki od njih ulaze u utrku kako bi rezultatom provjerili i ojačali unutarstranačku poziciju ili da pruže potporu nekome od kandidata u eventualnom drugom krugu glasovanja.

“Jedini način da vidimo kandidata koji može ući u drugi krug je da se nađe kandidat iza koga će stati oporbene stranke, koji je između Dačićevog ili Nikolićevog rezultata, a koji će u drugom krugu iz ovih ili onih razloga, dobiti potporu i ostalih kandidata”, navodi za RTS profesor Stojiljković.

Istodobno, analitičar Dejan Vuk Stanković podsjeća da ni Boris Tadić “sigurno nije odustao od takvih ambicija”.

U srbijanskim se medijima dosad nagađalo da bi kandidati iz oporbenog korpusa mogli biti zaštitnik ljudskih prava Saša Janković, te predsjednik Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) Vladimir Kostić, ali nitko od njih to nije potvrdio, ali niti zanijekao tu mogućnost.

Na predsjedničkim izborima u Srbiji 2012. godine u utrci je bilo 12 kandidata, a u drugom izbornom krugu tadašnjeg predsjednika Borisa Tadića pobijedio je Tomilav Nikolić (Srpska napredna stranka) sa 49,54 dok je Boris Tadić osvojio 47,31 posto glasova uz izlaznost od 46,28 posto birača.

Najavljujući svoju kandidaturu krajem travnja, Tomislav Nikolić je izjavio da će se kandidirati jer će i dalje biti potreban premijeru Aleksandru Vučiću.

“Mislim da Vučiću treba Nikolić”, naglasio je predsjednik Srbije, rekavši kako će “Vučić za tri ili četiri godine moći vladati i bez njegove podrške”.

 

(FENA)

Na vrh