Zatišje pred oluju "Konzuma" i "Mercatora"

Nakon što su većinu domaćih trgovačkih kompanija preuzeli “Konzum” i “Mercator”, na red je došla i posljednja faza. Hrvatska grupacija “Agrokor” preuzima slovenskog konkurenta. Rasplet ove situacije pred Konkurencijskim vijećem BiH, kao i budući uspjeh “Binga”, jedinog ozbiljnog domaćeg maloprodajnog lanca, odredit će pozicije moći na bh. tržištu za dugi niz godina

31. Mar 2014. | 09:28 | Ajdin Perčo
20595

Na nedavno objavljenoj listi deset najvećih trgovačkih lanaca u Evropskoj uniji nalazi se pet njemačkih kompanija te određen broj francuskih i britanskih marketa. Njemačka je osigurala da domaće firme imaju kontrolu nad maloprodajnim tržištem najveće evropske ekonomije i ovaj trend je prisutan i u ostalim razvijenim zemljama. Istovremeno, zemlje u razvoju najčešće nemaju taj luksuz i na njihovim tržištima dominira velik broj međunarodnih trgovačkih lanaca. To se desilo i u Bosni i Hercegovini, ali se nije desilo u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji u kojima “Konzum”, “Delta Maxi” i “Mercator” suvereno vladaju sektorom maloprodaje, svaki u svojoj zemlji. No, nedavno je dogovoreno da “Konzum” preuzme “Mercator” što će poremetiti osjetljiv balans moći među brojnim maloprodajnim lancima, a Bosna i Hercegovina se u ovom raspletu događaja odavno ne snalazi najbolje.


Preuzimanje domaće konkurencije

Nakon ratnih dešavanja 1995. godine, razvoj kapitalizma donio je pojavu velikih maloprodajnih lanaca na cijelom regionu Zapadnog Balkana. Domaći privrednici su pritom uspijevali razviti vlastite maloprodajne mreže, ali konkurencija iz Hrvatske, Slovenije i Srbije ipak je bila brža. Omiljeni metod neutraliziranja domaće konkurencije bio je putem kupovine, pa je tako naprimjer “Konzum” preuzeo “VF Komerc”, “Mališić”, “Dionu” iz Širokog Brijega, “Džananović” i hipermarkete “Aura” te u 2009. godini objekte “Toma” i “Supernove”. U isto vrijeme, “Mercator” je kupio “Omegu”, “Gekom” i “DP”, a srbijanski “Delta Maxi” došao je u posjed “Tropica”. Nedavnim dogovorom da hrvatski “Agrokor”, koji je vlasnik “Konzuma”, kupi i “Mercator” dodatno će doprinijeti učvršćivanju pozicije velikih igrača na bh. tržištu. “Mercator” i “Konzum” u BiH zajedno imaju oko 255 prodajnih centara na prostoru 141 općine; statistički gledano, u svakoj bh. općini imali bi gotovo po dva prodajna mjesta. Ali važno je napomenuti da će ipak posljednju riječ, barem kad je u pitanju BiH, dati Konkurencijsko vijeće BiH koje po zakonu može zabraniti koncentraciju ili je uvjetno odobriti provođenjem odgovarajućih mjera (prodaja prodajnih prostora itd.) ukoliko tržišni udjel sudionika koncentracije na domažem tržištu pređe 40 posto.


Posljedice dolaska i razvoja velikih prodajnih centara

S razvojem tržišne ekonomije, pojava maloprodajnih lanaca bila je više nego očekivana. Ali posljedice velikih tržnih centara na domaćoj ekonomiji još su predmet debata. Naime, razvoj i gradnja prodajnih centara na području cijele Bosne i Hercegovine omogućili su proizvodnoj industriji plasman njenih proizvoda te mogućnost da dopre do svakog potencijalnog potrošača u BiH. Također, neminovan dolazak strane konkurencije primora“Mercator” i “Konzum” u Bosni i Hercegovini zajedno imaju oko 255 prodajnih centara na prostoru 141 općine; statistički gledano, u svakoj bh. općini imali bi gotovo po dva prodajna mjestavao je domaće kompanije da se dodatno razvijaju te da usvajaju nove metode rada i racionalnije oblike poslovanja. Na drugoj strani, vlasnici prodajnih lanaca dobili su monopol nad plasmanom robe brojnih domaćih kompanija i stekli su mogućnost da tržišnoj utakmici nametnu svoja pravila. Također, strani prodajni lanci na području BiH dio su većih grupacija koje također plasiraju svoje proizvode. Tako, naprimjer, “Konzum” je dio grupacije “Agrokor” koja u svom vlasništvu ima više od petnaest kompanija i desetke brendova iz prehrambene industrije te sektora široke potrošnje. Također, “Konzum” je u svoje objekte uveo seriju proizvoda nazvanu “K+” namijenjenu siromašnom dijelu stanovništva, postavši tako konkurencija domaćim proizvođačima koji su dugo vremena zahvaljujući povoljnim cijenama svojih proizvoda opstajali na tržištu.

Izgradnjom hipermarketa koji, po nekim procjenama, u BiH imaju udio od oko 22 posto u ukupnoj potrošnji, dolazi do gašenja malih radnji. No, statistika pokazuje da supermarketi i hipermarketi ne mogu apsorbirati otpuštene radnike iz malih radnji, pa je samo u RS-u u posljednje tri godine u oblasti trgovine na malo izgubljeno 7.600 radnih mjesta. Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS-a, navodi da “veliki marketi mogu zaposliti svega 60 posto radne snage koja je ostala bez posla u malim radnjama. To je logičan pokazatelj činjenice da je, primjera radi, u Banjoj Luci ranije na svaki kilometar bilo 10 malih prodavnica sa po tri-četiri zaposlenika, uključujući vlasnike, dok sad, umjesto njih, na toj površini imamo jedan supermarket s najviše 10 zaposlenih.


“Bingo” – posljednji domaći konkurent

S više od 100 prodajnih mjesta i 3.500 zaposlenih te ubrzanim širenjem, tuzlanski “Bingo” se nametnuo kao jedini preostali ozbiljni konkurent monopolu stranih maloprodajnih lanaca. Ono što je posebno značajno jeste da ova kompanija nije fokusirana na FBiH, već se jednakom snagom širi i na područje RS-a te posjeduje potencijal da bude prepoznata kao istinski bh. brend koji promovira domaće proizvođače. Nedavne najave o otvaranju farme koka nosilja kao i ulaganje u druge proizvodne djelatnosti najavljuju plan “Binga” da postane vertikalno integrirana kompanija s proizvodnim i prodajnim aktivnostima. Imamo li u vidu razvoj bh. tržišta u posljednjih nekoliko godina, može se očekivati nastavak ukrupnjavanja te konsolidiziranja glavnih igrača. Domaće kompanije će s velikom pažnjom pratiti rasplet događaja oko odluke Konkurencijskog vijeća BiH glede “Agrokorove” kupovine “Mercatora”. Konačna odluka u ovom slučaju, kao i razvoj domaćih maloprodajnih centara, uveliko bi mogao odrediti odnos snaga između domaćih kompanija te strane konkurencije.

Na vrh