Zdravlje srca: Kutak tišine za zdravo srce

Jedno od objašnjenja teorije o stresu kao faktoru rizika uključuje i trajnu izloženost tijela stresu, što trajno podiže nivoe hormona stresa kakvi su adrenalin i kortizol. Studije također povezuju stres i s promjenama načina zgrušavanja krvi

3. Nov 2015. | 12:16 | Una Dučić
48895

Jesu li stres i bolesti srca povezani? Tačnije, povećava li svakodnevni stres rizik od srčanih oboljenja? Stres je uobičajen dio života, ali ako ga ne kontroliramo, može voditi psihološkim pa i fizičkim problemima, a to uključuje srčane bolesti, visok krvni pritisak, bol u prsima, nepravilan srčani ritam.

Medicinski istraživači nisu sigurni na koji način stres povećava rizik od srčanih oboljenja. Jasno je da on može biti faktor rizika, a moguće je da visoki nivoi stresa “okidaju” ili pogoršavaju druge faktore rizika; naprimjer visok krvni pritisak ili visok holesterol. Ako ste pod stresom, vaš krvni pritisak se povećava, češće se prejedate, manje vježbate, skloniji ste pušenju.

Jedno od objašnjenja teorije o stresu kao faktoru rizika uključuje i trajnu izloženost tijela stresu, što trajno podiže nivoe hormona stresa kakvi su adrenalin i kortizol. Studije također povezuju stres s promjenama načina zgrušavanja krvi, što povećava rizik od srčanog udara.
Istraživanje koje su proveli švedski naučnici potvrdilo je povezanost između hronič Istraživanje nije okončano davne 1956. godine; entuzijasti su 2010. godine obnovili analize na tom uzorku i ustvrdili da se kod 10.500 ispitanika u periodu od 1987. do 2010. godine pojavila neka vrsta srčanog oboljenja nog stresa i srčanog udara. Rezultati obimnog istraživanja u koje je bilo uključeno 238.000 muškaraca, a koje je provedeno između 1952. i 1956. godine, objavljeni su u časopisu “Heart”. Zanimljiva je činjenica da ovo istraživanje nije okončano davne 1956. godine; entuzijasti su 2010. godine obnovili analize na tom uzorku i ustvrdili da se kod 10.500 ispitanika u periodu od 1987. do 2010. godine pojavila neka vrsta srčanog oboljenja.

Kod osoba koje su bile izložene stalnom stresu rizik od srčanih oboljenja je bio za 54 posto veći u odnosu na grupu ispitanika koji nisu doživljavali stres ili su se uspješno borili s njim. Rizik od smrti koja je rezultat srčanog oboljenja, u prvoj je grupi veći čak za 110 procenata.
Tjelovježba nije bila dovoljna da smanji rizik. U zaključku, naučnici sugeriraju da osobe izložene stresu u svoje navike uvrste tjelovježbu, ali i nove strategije borbe protiv stresa ili smanjenja izloženosti njemu.

Na vrh