Vijesti>>

Zdravstvena katastrofa: Doktori iz Sirije pobjegli kad su bili najpotrebniji

Najveći sirijski grad Halep nekad je imao blizu šest hiljada doktora, a danas, prema dostupnim podacima, u tom gradu djeluje oko 250 doktora na oko 2,5 miliona ljudi. Usljed velikog nedostatka medicinskih radnika Siriji prijeti ogromna katastrofa koja se neće moći kontrolirati ni nakon okončanja sukoba
Piše: Nijaz Hlivnjak. Objavljeno : 11-02-2014 13:00h

18491.jpg

U prvim sedmicama nemira u Siriji, koji su se kasnije pretvorili u brutalan i krvav sukob pristalica opozicije i vladajućeg režima na čelu s Bašarom al-Assadom, vojska i tajna služba imali su zadatak da obilaze zdravstvene institucije i pronalaze pacijente koji su stradali na pobunjeničkoj strani, a ni doktori koji su pristali liječiti ih najčešće nisu dobro prošli.

Ugledni magazin “Time” podsjeća na priču doktora Ahmeda koji je zahtijevao da mu ne otkrivaju prezime iz bojazni da će ga tajna služba proganjati. Ahmed se na početku ustanka zadesio na smjeni u bolnici u Damasku obavljajući pregled duboke rane na desnoj strani tijela osobe koja je učestvovala u prosvjedima protiv predsjednika Al-Assada. U tom trenutku u njegovu ordinaciju upale su dvije naoružane osobe pitajući ko je pacijent i kako je zadobio povrede. Kad se ispostavilo da je pacijent povrijeđen tokom protesta koji su se tog popodneva događali na ulicama Damaska, spomenute osobe izvele su povrijeđenog kojem se izgubio svaki trag. Danas Ahmed živi u Libanu, ljut na sebe što nije pomogao tom pacijentu. “Bio sam prestravljen. Bio sam kukavica”, kaže Ahmed.


Oko 15 hiljada medicinara pobjeglo

Ova priča oslikava opću pojavu u Siriji iz koje je, tokom tri godine koliko traju sukobi, otišlo oko 15 hiljada stručnjaka iz oblasti medicine. Otišli su onda kad su bili najpotrebniji. No, nisu doktori bježali samo pred vladinim igračima, već i zbog opozicionih ratnika koji su, nakon što su ojačali i zauzeli pojedine gradove i predgrađa u Siriji, počeli marširati bolnicama tražeći ranjene pripadnike sirijske vojske da ih dokrajče. Kako rekosmo, većinom su bili ugroženi i doktori koji su ih pristali liječiti. Doktori koji su morali ili htjeli pobjeći iz Sirije iza sebe su ostavili strašnu zdravstvenu katastrofu, a to stanje dodatno pogoršava činjenica da je u Siriji više od pola zvaničnih bolnica infrastrukturno uništeno. Primjera radi, najveći sirijski grad Halep nekad je imao blizu šest hiljada doktora, a danas, prema dostupnim podacima, u tom gradu djeluje oko 250 doktora na oko 2,5 miliona ljudi.

Prema procjenama organizacija Ujedinjenih naroda, u Siriji je zabilježen nagli porast hroničnih oboljenja kakva su karcinomi, zataOnkolog Michael Abdallah pobjegao je u Jordan prošle godine i sad pruža medicinske usluge izbjeglicama iz Sirije koji u teškim uvjetima borave u tamošnjim kampovima. O tome koliko je teška situacija u Siriji govori njegova tvrdnja da je postalo ustaljeno da dermatolog obavlja poslove stomatologa ili čak hirurga. “Gubimo pacijente koji bi lahko preživjeli u normalnim okolnostima”, kaže Abdallahjenje bubrega, dijabetes te bolesti srca. Ovakve bolesti zahtijevaju dugotrajan tretman i brigu ljekara kojih nema. Nakon što se okonča rat u Siriji, tamošnje društvo će trebati mnogo veći broj doktora i medicinskih sestara nego što ih je bilo prije izbijanja sukoba. Međutim, kako ne postoje naznake da će se rat uskoro zaustaviti, a malo je doktora koji se odlučuju vratiti dok traju sukobi, Siriji prijeti dugoročna katastrofa koja će se teško kontrolirati.


Otvaraju privatne ordinacije na Zapadu

Kad je, pak, riječ o destinacijama doktora iz Sirije, obično se biraju zapadnoevropske države kakve su Njemačka, Francuska, ali i zaljevski rajevi poput Dubaija i Saudijske Arabije, a ima i onih koji odlaze u Sjedinjene Države. Iako pojedini doktori zadržavaju kontakt s matičnim bolnicama i osobljem u Siriji, većina njih otvara privatne ordinacije u spomenutim zemljama nakon čega dobiju i dozvolu za rad. Jasno je da su i te zemlje, poput Njemačke ili Francuske, iskoristile ovakvu situaciju da popune velik broj upražnjenih mjesta u medicinskom sektoru.

Oko 200 hiljada ljudi u Siriji tokom posljednje tri godine izgubilo je život samo zato što nije imalo pristup neophodnim liječničkim uslugama, što postaje veći uzročnik smrti nego sporadično bombardiranje gradova. Većinom su to žene koje umiru tokom porođaja i ljudi koji dožive srčani udar ili komplikacije zbog dijabetesa. Hiljade Sirijaca umire od bolesti koje su se tokom protekle tri godine jednostavnim liječničkim nadzorom mogle kontrolirati. Zvaničnici javljaju da oko 70 hiljada oboljelih od karcinoma i oko pet hiljada onih koji su trebali ići na dijalizu nisu imali osnovne medicinske usluge.

Međutim, čak i kad se okonča rat u Siriji, postoji opravdana sumnja da će se bilo ko od izbjeglih doktora vratiti da pomogne svom narodu. Doktori u Siriji ne rade samo s pacijentima, nego se bore i s politikom, tako da postaje jasno zašto bježe. Ipak, radi budućnosti Sirije, trebali bi se vratiti i pomoći.

Tagovi: Sirija