Zvizdić: Oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi u BiH

28. Jan 2018. | 13:18 | NV
Denis Zvizdic 4 Foto Patria

Proces tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini nije, nažalost, okončan ni 22 godine nakon završetka rata i bojim se da će nam trebati još dosta vremena da izgradimo društvo u kojem će svi građani imati jednako pravo na pravdu, izjavio je danas u Sarajevu premijer Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić tokom obraćanja na Forumu za tranzicijsku pravdu u post-jugoslovenskim zemljama.

Koalicija za REKOM  (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ) ovog vikenda u Sarajevu organizuje jedanaesti Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslovenskim zemljama, posvećen razmatranju uticaja inicijativa nevladinih organizacija, mirovnih grupa, članova akademske zajednice i umjetnika na uspostavljanju tranzicijske pravde u zemljama, nasljednicama nekadašnje Jugoslavije, doprinosa Haškog tribunala u spriječavanju poricanja zločina i odgovornosti, te diskusiji o pomirenju kao dijelu politike proširenja EU na zapadni Balkan.

Zvizdić je tokom Foruma rekao da iako je proteklih godina i vladin i nevladin sektor, uz značajnu pomoć međunarodne zajednice, uložio dosta napora da se riješe brojni slučajevi drastičnog kršenja ljudskih prava u ratnom i poratnom periodu, “činjenica je da ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima.”

“Mislim, prije svega, na prvi mehanizam tranzicijske pravde, odnosno, istraživanje i krivično procesuiranje ratnih zločina”, rekao je Zvizdić.

Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH krajem 2008. odobrilo Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, s ciljem da se najsloženiji krivični predmeti procesuiraju u roku od sedam, a preostali za petnaest godina. Od tada je, dodao je, prošlo devet godina, a prema procjenama Haškog tribunala pred pravosuđem BiH je još preko hiljadu neprocesuiranih predmeta ratnih zločina, dok neka istraživanja navode da je oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi.

“U međuvremenu su zatražene izmjene i dopune Državne strategije, prolongirani su ranije utvrđeni rokovi za procesuiranje najkompleksnijih predmeta ratnih zločina, što je kod žrtava produbilo nepovjerenje u rad domaćih pravosudnih institucija. Nedopustivo je da oni koji su u ratu bili žrtve zločina, koji su ostali bez članova svoje porodice, ili su protjerani iz svojih domova, dvije decenije čekaju pravdu i stoga je njihovo nezadovoljstvo sasvim opravdano i razumljivo”, rekao je Zvizdić, navodeći da je dodatni problem što su mnogi osumnjičeni, optuženi, pa i presuđeni ratni zločinci spas pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj, gdje su i pored urgencija bh. pravosuđa pošteđeni krivičnog progona.

“Vijeće ministara BiH ne može utjecati na rad Tužilaštva i Suda BiH, naša je obaveza da osiguramo institucionalne kapacitete i financijska sredstva, koja su proteklih godina stalno povećavana. U prošlogodišnjem budžetu BiH za rad Državnog suda je izdvojeno 17, 2 miliona KM, za Tužilaštvo 13,1 milion KM i, unatoč političkim opstrukcijama, uvijek smo ispunjavali zahtjeve pravosudnih institucija BiH za dodatnim financijskim sredstvima. Zato smatram da od pravosudnih institucija imamo pravo tražiti da se ozbiljnije posvete procesuiranju ratnih zločina, ne zato što je to jedan od zadataka koji je pred BiH postavljen u procesu integracije u Evropsku uniju, nego zato što to dugujemo žrtvama, ali i cijelom bh. društvu”, rekao Zvizdić.

 

NV / NAP

Na vrh