Izetbegovićev kabinet: U Čovićevom pismu iznesene su neutemeljene tvrdnje

5. Dec 2017. | 20:03 | NV
4(33)

Sadržaj pisma kojeg je Dragan Čović uputio predsjednicima država članica NATO-a nije dogovoren u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, što je neprihvatljivo kada je riječ o ovako važnim pitanjima, rečeno je za agenciju Patria iz kabineta člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

“U pismu su paušalno i neutemeljeno iznesene tvrdnje o navodnom povratku u BiH radikalnih pojedinaca sa stranih ratišta, kao i o stepenu opasnosti koji to predstavlja za opću sigurnost. Zvanične institucije Bosne i Hercegovine su u više navrata iznijele službene podatke i procjene, a ono što je Čović napisao ne podudara se s tim. Ovakva pisma mogu biti samo kontraproduktivna i u krajnjem mogu obeshrabriti članice Alijanse da omoguće brži put BiH prema NATO-u”, odgovorili su iz Izetbegovićevog kabineta na upit agencije Patria da li je bilo saglasnosti sve trojice članova Predsjedništva oko pisma.

Kako je danas objavio N1 Čović je 24. novembra 2017. godine poslao pismo premijerima i/ili predsjednicima svih zemalja članica NATO-a. Čović pismom traži bržu aktivaciju MAP-a, a kao glavni problem u BiH navodi radikalizirane osobe – povratnike sa stranih ratišta.

U pismu kojeg je Čović, između ostalih uputio i predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, britanskoj premijerki Theresi May te njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, ističe se da je aktivacija MAP-a iznimno važna jer je, kako navodi, BiH suočena sa velikim problemom naslijeđa radikaliziranih pojedinaca koji su iz islamskih zemalja došli u BiH tokom rata, ali i zbog odlaska bh. građana na strana ratišta.

U pismu Dragana Čovića stoji:

“Vaša ekselencijo,

U posljednja tri desetljeća, Bosna i Hercegovina je prošla kroz značajne periode svog razvoja; od rata do izgradnje društva, obnove povjerenja među ljudima i uspostavljanja institucija društvenog i političkog života. Svi ovi procesi su išli relativno sporo i mnogi od njih su još u toku u Bosni i Hercegovini. Jedna od svijetlih tačaka ovih procesa su Oružane snage Bosne i Hercegovine. OSBiH čine tri armije koje su tokom posljednjeg rata bile na suprotstavljenim stranama. Danas upravo OSBiH pokazuju da saradnja i suživot u BiH jesu mogući, ali je neophodno uložiti mnogo strpljenja i tolerancije. NATO je uveliko bio uključen u cijeli proces formiranja OSBIH te je osigurao neophodne logističke i savjetodavne usluge, a to čine i danas.

Postavljanjem uslova za Oružane snage, ali i sve institucije BiH, za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) u Talinu 2010. godine, postavljen je optimističan, ali ne i nedostižan cilj. Taj cilj treba pokazati jedinstvo svih nivoa institucija u BiH i jedinstvo u ispunjavanju državnih obaveza. Proces ispunjavanja zadatih uslova tokom posljednjih godina je spor zbog neposvećenosti zajedničkom cilju – aktivaciji MAP-a.

Veza sa NATO-om i sjećanja na aktivnosti NATO-a nisu ista svim ljudima, zbog čega postoje različiti pogledi na samo pristupanje NATO-u i saradnji sa tim tijelom. U svakom slučaju, postoji jasan dogovor u vezi sa aktivacijom MAP-a na svim nivoima vlasti BiH. Moramo iskoristiti ovaj momenat iz nekoliko razloga. Bosna i Hercegovina je država koja je na raskršću Istoka i Zapada te samim time je sjecište različitih političkih i drugih utjecaja koji nose različite interese. Vjerujem da će u svemu ovome prevladati utjecaj onih koji snažnije djeluju i vjeruju u BiH.

S druge strane, postoje određene specifičnosti ove države, kakve nema niti jedna država našeg okruženja; naslijeđe bivših učesnika rata u BiH, a koji su došli iz islamskih zemalja te odlazak radikaliziranih građana BiH na strana ratišta.

Dodatno, njihov povratak u BiH postaje vrlo značajan test za sigurnosne i druge institucije BiH koje brinu o miru i stabilnosti države. Ovo iznimno bitno pitanje, i za BiH i šire okruženje, pokazat će snagu BiH da se odupre jednoj od najvećih kriza za svako društvo, kao i za čovječanstvo u cijelosti; terorizam i radikalizam.

Iako je aktivacija MAP-a primarno vojno pitanje i samo jedan korak ka punom članstvu naše zemlje u NATO Alijansi, i dalje je veoma važna za BiH. Ubijeđen sam da bi aktivacija donijela dobrobit civilnom društvu u BiH i obnovila povjerenje građana u državne institucije.

Dobijanjem MAP-a do kraja godine šaljemo jake poruke svima koji žele BiH uvući u radikalizam i nestabilnost, kao i onima koji žele u ovoj državi zadovoljiti svoje uske, posebne interese.

Oružane snage BiH bile bi dodatno ojačane i homogenizirane aktivacijom MAP-a te samo saznanje o pripadanju jednoj od najjačih alijansi na svijetu dodatno bi ojačalo naš sigurnosni okvir.

Promjena je moguća. Ovo je dokazano mnogo puta do sada i ja vjerujem da do Nove godine ćemo biti u mogućnosti ispuniti sve tehničke preduvjete postavljene pred BiH u Tallinu 2010. godine. Aktivacija MAP-a bila bi kruna naših napora i pokazatelj da i dalje imamo partnere u svijetu na koje se naša zemlja može osloniti u svim situacijama.

U nadi da ćemo postići ovo i da BiH ostaje važan partner NATO-a, molim vas prihvatite moje duboko poštovanje.”

 

NV / NAP

Na vrh