Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

3. Jun 2017. | 21:12 | NV
FNA_56493

Javna ustanova Zavičajni muzej Visoko pokrenuo je projekt evidentiranja i zaštite stećaka na lokalitetu Slatina, na području MZ Radovlje. Kako je u razgovoru za Fenu kazala jedna od učesnica projekta, suradnica Zavičajnog muzeja, magistrica arheologije Adisa Lepić, ovaj lokalitet predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za razvoj turizma u ovom kraju.

Lepić navodi da je područje općine Visoko oduvijek plijenilo pažnju kako naučne javnosti tako i prolaznika, posjetilaca i ljubitelja bogate historije ovog kraja. Odavno je poznato da su se u visočkoj kotlini nalazili prvi srednjovjekovni vladarski dvorovi, a uz njih niz odbrambenih vojnih utvrda, te da je ovo mjesto gdje su krunisani i sahranjivani bosanski vladari, mjesto gdje su donošene najvažnije državne odluke.

“Uprkos ovim činjenicama ovaj kraj u tolikoj mjeri je kulturno-historijski i arheološi bogat da velika otkrića tek predstoje”, kaže mr. Lepić.

Navodi da kao i većina bosanskohercegovačkih općina i općina Visoko posjeduje znatan broj srednjovjekovnih nekropola s najmonumentalnijim nadgrobnim spomenicima tog perioda – stećcima. Ranija istraživanja 1960-ih godina su bila fokusirana isključivo na popis nekropola, po kojem općina Visoko ima oko 30 nekropola, što se, smatra mr. Lepić, mora uzeti s rezervom.

“Jedna od najbrojnih nekropola stećaka na području općine Visoko svakako je neropola Slatina u MZ Radovlje. Činjenica je da ova nekropola nije evidentirana u naučnoistraživačkom radu Šefika Bešlagića. Tek nekoliko podataka zabilježio je istaknuti historičar, arheolog i pravnik Pavao Anđelić u djelu „Visoko i okolina kroz historiju 1“. Od tada do danas o ovom lokalitetu nije zabilježen niti jedan podatak. Na inicijativu lokalnih mještana a uz ogroman interes i zalaganje uposlenika JU Zavičajni muzej Visoko, tokom 2016. godine odlučno se krenulo u izradu projekta i saniranje nastale šteta na lokalitetu. Kao i većina kulturno-historijskog naslijeđa naše države ugroženo je urbanizacijom koja obično podrazumijeva gradnju lokalnih puteva, autoputeva, novih građevinskih objekata i slično”, ističe mr. Lepić.

Po njenim riječima, najviše u ovim slučajevima ugroženi su stećci pa je sličan slučaj zabilježen na nekropoli Slatina. Naime, proširenjem seoskog puta u MZ Radovlje stećci koji se nalaze u baštama privatnih parcela bili su potkopani, a prema kazivanjima mještana neki su čak prevaljeni na put, drugi su utonuli i zarasli u međe.

U cilju prije svega saniranja štete koja je nastala u prethodnih desetak godina u Zavičajnom muzeju Visoko izrađen je projekt pod nazivom „Sanacija nekropole stećaka u MZ Radovlje“.

“Danas, kada su osigurana novčana sredstva i potrebne terenske dozvole od Federalnog zavoda za zaštitu spomenika krenulo se u realizaciju ovog projekta. U protekloj sedmici urađeni su arheološki radovi koji su podrazumijevali nedestruktivne metode rada: dokumentiranja, fotodokumentacija, rekognosciranje i snimanje nekropole, radovi čišćenja područja oko spomenika u svrhu pripreme lokaliteta za građevinske radova koji tek slijede. Konačna sanacija podrazumijeva ugradnju potpornog suhozida uz među, a u visini stećaka i izrada info table o nekropoli. U konačnici nekropola Slatina koja trenutno broji 20 stećaka od kojih se ističu dva fino klesana sljemenjaka, a u narednom periodu predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za bogati razvoj turizma u ovom kraju”, kazala je za Fenu magistrica arheologije Adisa Lepić.

FNA_56494

NV / Fena

Na vrh