Ukidanje gotovinskog plaćanja: Borba protiv kriminala ili potpuna kontrola građana?

2. Dec 2017. | 07:58 | NV
43456

Države i banke ubrzano idu ka ukidanju keša i žele da sve novčane transakcije pređu na kreditne kartice i mobilne uređaje, dok kritičari ove strategije tvrde da će, na taj način, društva ući u totalitarnu fazu kontrole svakog pojedinca, prenosi Srna.

Švedska je prva zemlja koja kreće prema potpunoj eliminaciji gotovine, dok Italija i Kanada pokreću kampanje čiji je cilj da ljude nagovore da se okrenu digitalnim oblicima transakcije.

Međutim, upozoravaju kritičari ovih tendecija, tada će doći do potpunog gubitka privatnosti, jer banke prate sve transakcije, dok tokove papirnog novca ne mogu.

Sve što se kupi običnim novcem ostaje stvar onoga koji je to kupio, ali kada se pređe na kupovinu putem kartica ili mobilnih telefona – tada ostaju podaci. Trenutkom plaćanja kupac ostaje na neki način registrovan i njegove potrebe, navike, preferencije… postaju dostupni državnim organima.

Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da se vodi globalni rat protiv gotovine, prenosi Srna.

 

Evropa nije sama

To nije više samo namjera Evrope. U Indiji je Vlada proglasila nevažećim sve novčanice od 500 i 100 rupija, koje predstavljaju oko 80 posto papirnog novca koji je u opticaju u Indiji, što je izazvalo niz problema tamošnjim stanovnicima.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Amartya Sen takvu odluku indijske Vlade opisao je kao autoritarnu.

Ali, Australija je pohvalila taj potez i najavila da i ona razmišlja o “demonetizaciji”.

Ekonomski analitičar Norbert Haring smatra da je sve to pokazatelj namjere grupe najmoćnijih svjetskih banaka – takozvane “Grupe trideset”, da polako ukine papirni novac, te da se sve finansijske transakcije odvijaju preko kartica, smartfona i sličnih uređaja.

Zagovornici ukidanja gotovine smatraju da se ona koristi većinom u sivoj ekonomiji, te da bi ukidanje keša otežalo kriminalne radnje.

Poznato je da je, nakon duge rasprave, Evropska centralna banka donijela odluku o povlačenju iz opticaja novčanica od 500 eura do 2018. godine.

Ta odluka je izazvala velike podjele, pa se u izdvojenom mišljenju oglasio direktor Odjeljenja za gotovinu, koji je napisao da se unutar Banke formirao “kartel protiv gotovine”.

Odluke o povlačenju najvećih novčanica donijele su, između ostalih, Kanada, Filipini i Danska, a digitalno plaćanje svugdje u svijetu se promoviše sve više.

Kritičari strategije ukidanja keša upozoravaju da bi ukidanje papirnog novca značilo smanjivanje privatne sfere, prava na imovinu i slobodu, čime bi se “državi olakšalo da nadgleda građane”, prenosi Srna.

Argumentacija obje strane ide do nezamislivih razmjera. Dok jedni tvrde da će se građani probuditi u nekoj vrsti Orwellovog svijeta, drugi tvrde da će veliki broj kriminalnih radnji biti onemogućen.

 

NV

Na vrh