Kolumne>>

Vrijeme je da BiH počne ozbiljno raditi na evropskim integracijama

6. Oct 2017. | 19:20 | Christian Dan Preda
preda

Prije malo više od godinu, 20. septembra 2016. godine, Vijeće Evropske unije prihvatilo je aplikaciju Bosne i Hercegovine za članstvo u EU te je proslijedila Evropskoj komisiji na razmatranje. Bio je to period optimizma. Odluka je potakla brojne pozitivne korake od strane vlasti. Činilo se da se država, nakon duže pauze koja je okončana „novim pristupom EU“ iz decembra 2014. godine, vratila na put prema EU.

Danas, međutim, teško da postoji ijedan razlog za optimizam kada je u pitanju napredak BiH na putu ka EU. Nikakav ozbiljniji napredak nije ostvaren u borbi protiv korupcije koja razara zemlju. Vladavina zakona ostaje problematična, a pravosudni sistem, kao i javna uprava, u očajnoj su potrebi za reformama. Provođenje reformi sadržanih u Reformskoj agendi, koje su usaglašene od svih političkih snaga u državi, a koje predstavljaju ključ novog pristupa Evropske unije, bolno je sporo. To nije nikakva tajna, pogotovo ne građanima Bosne i Hercegovine koji sve više odlaze. Prema podacima Svjetske banke, ljudi iz BiH koji žive u inostranstvu predstavljaju 44,5 posto ukupnog stanovništva BiH, što državu stavlja na 16. mjesto po broju iseljenika u svijetu.

Kada su u pitanju odgovori na upitnik Evropske komisije – što je posao koji je trebao biti urađen bez problema, a koji bi BiH omogućio stjecanje kandidatskog statusa do kraja ove godine – rok koji su vlasti BiH same odredile je prekoračen. Stalno se postavljaju novi rokovi, zatim se pomjeraju, sve uz dodatne komplikacije sa prilično sramotnim problemom sa prevodom. Prema posljednjim informacijama, odgovori bi trebali biti poslani Evropskoj komisiji do kraja godine, što predstavlja znatno kašnjenje kada se u obzir uzmu prethodne ambicije države za dobivanje kandidatskog statusa, te će svakako utjecati na kredibilitet BiH kao potencijalnog kandidata.

Nadalje, iako će opšti izbori biti održani tek u oktobru 2018. godine, predizborna kampanja je neslužbno počela još od marta ove godine. To je više od 18 mjeseci ranije, što je rekord čak i po lokalnim standardima. Po ko zna koji put sve biva politizirano i za sve postoji rizik da bude blokirano. Tenzije i podjele, često duž etničkih linija, još jednom su postale pravilo političke igre u BiH. Koalicija na državnom nivou opstaje na tankim nogama, što gotovo onemogućava dogovor oko najvažnijih reformi. Isto se odnosi i na Federaciju BiH, dok su u drugom entitetu tenzije između opozicije i sve autoritativnijeg vladajućeg SNSD-a dosegle najviši nivo, potiskujući u drugi plan pogoršano ekonomsko i socijalno stanje.

Ilustrativan primjer loše situacije u BiH kada je u pitanju integracija u EU predstavlja zastoj oko usvajanja poslovnika o radu zajedničkog parlamentarnog tijela BiH i EU koji je trebao biti usvojen prije dvije godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. BiH je danas jedina država na putu ka EU koja nema ovaj mehanizam poboljšane parlamentarne saradnje i to zbog insistiranja predstavnika BiH da se etničko glasanje uvede u Evropski parlament. Prije nekoliko sedmica, Parlamentarna skupština BiH odbila je kompromisno rješenje koje je predložio Brisel. Nažalost, radije nego da rade na poboljšanju saradnje sa izabranim predstavnicima u EU, diskusije u Sarajevu su se vodile uglavnom oko zaštite interesa pojedinačnih zajednica u BiH.

Stare navike teško umiru, pogotovo u politici. Složeno pollitičko uređenje države, kao i teška prošlost i bolno naslijeđe konflikta zasigurno postavljaju dugotrajne izazove pred BiH. Međutim, za mene, cjelokupna situacija koja preovladava u BiH, a posebno ona koja se tiče statusa njene integracije u EU, posljedica je, na prvom mjestu, političke odgovornosti izabranih predstavnika, kao i političara uopšte. Dolazi vrijeme kada potraga za kratkoročnom političkom dobiti više ne može biti prihvatljivo, niti opravdano za građane koji očekuju konkretna rješenje za stvarne probleme sa kojima se suočavaju. Dolazi vrijeme kada će igra upiranja prstom morati prestati, kao i unutrašnji politički sukobi koji u BiH predstavljaju zamjenu za viziju budućnosti.

Vrijeme je da političari u BiH preuzmu svoje uloge i preuzmu odgovornost za proces evropske integracije. Saradnja na putu prema  zajedničkom cilju, a ne blokiranje, predstavlja odgovoran način rada. Često se može čuti, od analitičara ali i političara, kako problem predstavlja nedostatak zajedničke vizije budućnosti svih zajednica i građana BiH. Kladio bih se u suprotno. Takva vizija postoji, a to je želja da se postane članicom EU, što niko ozbiljan u državi ne poriče. Potrebno je samo ozbiljno i odgovorno raditi na ostvarenju te vizije. Stavite Evropu na prvo mjesto! U suprotnom, ništa dobro se neće desiti za BiH u doglednoj budućnosti.

*Christian Dan Preda je zvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu

 

NV / europeanwesternbalkans.com

Na vrh